Atom je najmanja jedinica građe tvari i njega čine jezgra (protoni i neutroni) i elektroni. Kroz povijest model atoma se razvijao i razlikujemo tri najpoznatije ideje: Thompsonov, Rutherfordov i Bohrov model atoma.

THOMPSONOV MODEL ATOMA

Jedna od prvih ideja modela atoma bio je Thompsonov "puding od šljiva". To je model atoma u kojem su sve čestice statične, a gradi ga pozitivno nabijeni "puding" (protoni) na kojemu su raspoređene "šljive" (elektroni). Ukupni naboj je nula odnosno atom je neutralan.

Fizika -  | Gradivo.hr Fizika -  - Gradivo.hr

RUTHERFORDOV MODEL ATOMA

Rutherfordov model atoma negirao je Thompsonovu statičnost atoma odnosno elektrona. U njegovom modelu atoma elektroni se gibaju oko pozitivno nabijene jezgre po kružnim putanjama. Sva masa atoma koncentrirana je u jezgri.

Fizika -  | Gradivo.hr Fizika -  - Gradivo.hr

Elektrone na kružnoj putanji zadržava centripetalna sila čiju ulogu ima električna sila između jezgre i elektrona.

BOHROV MODEL ATOMA

Bohrov model atoma dopuna je Ruthefordovom modelu. Njega opisuju dva Bohrova postualata:

1. Elektroni se oko jezgre gibaju po dobro definiranim, kvantiziranim putanjama. Kvantizirane putanje još zovemo stacionarna stanja. Elektron kruženjem oko jezgre ne gubi energiju.

2. Atom emitira elektromagnetsko zračenje pri prelasku elektrona s višeg na niže stacionarno stanje.

Fizika -  | Gradivo.hr Fizika -  - Gradivo.hr

Elektron prelazi iz nižeg u više stanje apsorpcijom, a iz višeg u niže emisijom elektromagnetsko zračenja.


Polumjer n-te staze u Bohrovom modelu atoma proporcionalan je kvadratu broja staze i računamo ga po formuli:

\( r_n ​ = n^2 \frac{h^2 \epsilon_0}{\pi me^2} \)