60% POPUSTA na instrukcije! Klikni i ostvari popust.

Radioaktivnost

Radioaktivnost je emitiranje \(\alpha \), \(\beta\) ili \(\gamma\) čestica pri spontanom raspadu atomske jezgre. Pri raspadu jezgre mijenja se atomski broj Z i/ili maseni broj A.

Alfa raspad

Pri alfa raspadu dolazi do emisije alfa čestica. Alfa čestica je jezgra helijevog atoma. Atomska se jezgra pri alfa raspadu pretvara u jezgru čiji su atomski i maseni broj umanjeni za pripadnu vrijednost helijeve jezgre:

Alfa_raspad_-_mobile_f68ab6a8-c0cc-41e4-978b-0865546d27fdd38aef807418de2ac9a9c9eacd744dda3d040fa0

Općenito alfa raspad možemo zapisati jednadžbom:

$ \ce{^A_ZX -> ^{A-4}_{Z-2}Y + ^{4}_{2}He} $

Beta minus raspad

Beta raspadom također nastaju nove atomske jezgre. Razlikujemo dva beta raspada. Pri beta minus raspadu dolazi do emitiranja čestice negativnog naboja (elektron) i antineutrina.

Beta_minus_raspad_-_mobile7a882b28299b49862a5024d13223dd555d3005a1

Općenito beta minus raspad možemo zapisati jednadžbom:

$ \ce{^A_Z X -> ^A_{Z+1} Y + ^{0}_{-1} e + \bar{\nu}} $

Beta plus raspad

Pri beta plus raspadu dolazi do emitiranja čestice suprotne elektronu, jednake mase, ali pozitivnog naboja koju zovemo pozitron (antielektron). Emitira se i neutrino.

Beta_plus_raspad_-_mobile_72e65fc9-e6b0-4766-beae-ef12428b2744c161eba63da75b50d183eb42b329ae095695900b

Općenito beta plus raspad možemo zapisati jednadžbom:

$ \ce{^A_ZX -> ^A_{Z-1}Y + ^{0}_{+1}e + \bar{\nu}} $

Gamma raspad

Pri gamma raspadu ne nastaju jezgre novih elemenata i ne mijenja se struktura postojećeg elementa. Gamma raspad je promjena energetskog stanja atomske jezgre pri čemu se emitira energija u obliku gama zračenja.

Gamma_raspad_-_mobile_63548c50-e533-4371-b9a2-775f0c0e0139dcc18b1614e4f420854c735b97dfca48cbb088cb

Gamma raspad možemo opisati jednadžbom:

$ \ce{^A_ZX^* ->^A_ZX + \gamma } $

Zakon radioaktivnog raspada

Nestabilne atomske jezgre se raspadaju s određenim brojem raspada u nekome vremenu. Vrijeme koje je potrebno da se početni broj jezgri nekog atoma prepolovi, tj. da se raspadne pola početnog broja atoma zove se vrijeme poluraspada. To vrijeme povezujemo s konstantom poluraspada \(\lambda\).

$ T = \frac{\ln{2}}{\lambda} $

Ako promatramo ovisnost broja atomski jezgri u vremenu, ovisnost trenutnog broja jezgri o vremenu jednaka je:

$ N = N_0 e ^{-\lambda t} = N_0 2 ^{-\frac{t}{T}} $

Broj raspada u jedinici vremena zovemo aktivnost i definiramo ju kao:

A = \(\frac{\Delta N}{\Delta t}\)

Aktivnost nakon proteklog vremena \(t\) možemo izračunati prema izrazu:

$ A = A_0 e ^{-\lambda t} = A_0 2^{ -\frac{t}{T} } $

Mjerna jedinica za aktivnost je Becquerel [Bq].

PRIPREME ZA MATURU

Složi svoju kombinaciju i uštedi do

140 eura!

ŠTO ČEKAŠ?

Isprobaj potpuno besplatno!

Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.

*Besplatan pristup ne zahtijeva unos kartice.
Online pripreme za maturu i instrukcije za srednju školu. Dostupno 24/7.
© 2023, Gradivo.hr