Radioaktivnost je emitiranje \(\alpha \), \(\beta\) ili \(\gamma\) čestica pri spontanom raspadu atomske jezgre. Pri raspadu jezgre mijenja se atomski broj Z i/ili maseni broj A.
Pri alfa raspadu dolazi do emisije
Općenito alfa raspad možemo zapisati jednadžbom:
Beta raspadom također nastaju nove atomske jezgre. Razlikujemo dva beta raspada. Pri beta minus raspadu dolazi do emitiranja čestice negativnog naboja (elektron) i antineutrina.
Općenito beta minus raspad možemo zapisati jednadžbom:
Pri beta plus raspadu dolazi do emitiranja čestice suprotne elektronu, jednake mase, ali pozitivnog naboja koju zovemo
Općenito beta plus raspad možemo zapisati jednadžbom:
Pri gamma raspadu ne nastaju jezgre novih elemenata i ne mijenja se struktura postojećeg elementa. Gamma raspad je promjena energetskog stanja atomske jezgre pri čemu se emitira energija u obliku gama zračenja.
Gamma raspad možemo opisati jednadžbom:
Nestabilne atomske jezgre se raspadaju s određenim brojem raspada u nekome vremenu. Vrijeme koje je potrebno da se početni broj jezgri nekog atoma prepolovi, tj. da se raspadne pola početnog broja atoma zove se
Ako promatramo ovisnost broja atomski jezgri u vremenu, ovisnost trenutnog broja jezgri o vremenu jednaka je:
Broj raspada u jedinici vremena zovemo
Aktivnost nakon proteklog vremena \(t\) možemo izračunati prema izrazu:
Mjerna jedinica za aktivnost je
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.