Sastavljeno i rastavljeno pisanje - brojevi, glagoli i prilozi

Kao jedna riječ pišu se:

  • glavni brojevi (stotice do 1000):
    • sto (stotinu), dvjesto (dvije stotine), tristo (tri stotine), četiristo (četiri stotine), petsto (pet stotina), šesto (šest stotina), sedamsto (sedam stotina), osamsto (osam stotina), devetsto (devet stotina)
  • brojevni pridjevi:
    • dvočetvrtinski, dvoznamenkasti, dvadesetdvoji
  • brojevne imenice:
    • trojica, osamdesete, sedamdesetorica, petero
  • brojevni prilozi:
    • triput, stoput

Kao dvije ili više riječi pišu se:

  • glavni brojevi:
    • trideset osam (trideset i osam), sedamsto osamdeset devet (sedamsto osamdeset i devet), tri tisuće pedeset dva (tisuće pedeset i dva), osam stotina (osamsto), šesto (šest stotina)
  • redni brojevi:
    • osamdeset prvi (osamdeset i prvi), sedamsto trideset drugi (sedamsto trideset i drugi), četiri tisuće tristo devedeset peti (četiri tisuće tristo devedeset i peti)
  • glavni broj i brojevna imenica:
    • tri četvrtine, jedna desetina
  • redni broj i čestica:
    • treći put, sto prvi put

Sa spojnicom se pišu:

  • dvije sastavnice kojima se izriče neodređenost: dan-dva, sat-sat i pol, čašica-dvije, godina-dvije, tri-četiri
  • desetljeća: 70-e (sedamdesete), 1830-ih (tisuću osamsto tridesetih)

Kao jedna riječ pišu se:

  • glagoli u kojima je ne- dio osnove:
    • negodovati, nedostajati, nestajati (i svi njihovi oblici - negodujem, nedostaješ, nestajemo)

Kao dvije ili više riječi pišu se:

  • zanijekani glagoli:
    • ne znam, ne voliš, ne želi, ne trebamo, ne možete, ne pišu
    • ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste
  • zanijekani glagolski prilozi:
    • ne gledajući, ne pročitavši
  • složeni glagolski oblici:
    • trebat će, ići će, trebao bih

Sa spojnicom se pišu dva glagolska oblika između kojih postoji odnos i-i ili ili-ili: rekla-kazala, hoćeš-nećeš, peri-deri, povuci-potegni

Sa spojnicom se pišu: amo-tamo, gore-dolje, lijevo-desno, više-manje, toplo-hladno, li-la, cik-cak

Hrvatski
pripreme za maturu