Elektromagnetizam

Elektrostatika

Električni naboj

Električni naboj je jedno od temeljnih svojstava kojima opisujemo čestice i označavamo ga slovom \(Q\) (ili \(q\)), a mjerna jedinica za naboj je kulon [C]. Čestice mogu biti nabijene (negativno ili pozitivno) i neutralne (\(Q_{uk} = 0\)). Elektroni su nositelji negativnog naboja, a protoni pozitivnog. Elementarni naboj definiramo kao naboj jednog elektrona i on iznosi:

\( e = 1.6 \cdot 10^{-19} \mathrm{C} \)

Elektron i proton, po iznosu, imaju jednak naboj, ali su im mase različite. Masa elektrona je \(m_e = 9.11 \cdot 10^{-31} \mathrm{kg} \), a masa protona je \(m_p = 1,67 \cdot 10^{-27} \mathrm{kg} \).

električno polje točkastog naboja

Električno polje je vektorska veličina koja opisuje prostor u kojem osjetimo djelovanje električnog naboja.

  - Gradivo.hr
  - Gradivo.hr

Električno polje koje stvara točkasti naboj širi se radijalno (u svim smjerovima). Po iznosu to je polje proporcionalno naboju i obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti od tog naboja:

\( E = k \frac{Q}{r^2} \)

\(k\) je konstanta koja iznosi \(9 \cdot 10^9 \;\mathrm{Nm^2/C^2}\) i povezana je s dielektričnom permitivnosti vakuma (\(\varepsilon_0 = 8.85 \cdot 10^{-11} \;\mathrm{As/Vm}\)):

\( k = \frac{1}{4\pi \varepsilon_0} \)

Kažemo da električno polje izvire iz pozitivnog naboja i ponire u negativni naboj.

SILNICE ELEKTRIČNOG POLJA

Silnice su zamišljene linije koje opisuju smjer i jakost električnog polja. Jakost električnog polja je veća na mjestima gdje su silnice gušće i obratno.

  - Gradivo.hr
  - Gradivo.hr

U sustavu dva naboja silnice su usmjerene od pozitivnog prema negativnom naboju.

ZAKON OČUVANJA NABOJA
Ukupni naboj u izoliranom sustavu je očuvan i dodirom dvaju tijela (ili njihovim spajanjem pomoću izolatora prelazi) s jednog tijela na drugo.
  - Gradivo.hr
  - Gradivo.hr
U sustavu 3 kugle u početnom je trenutku samo kugla 1 nabijena nabojem Q. Najprije se dotaknu kugla 1 i 2 pri čemu se naboj raspodjeli tako da je na svakoj kugli jednak i iznosi Q/2. Zatim se dotaknu kugla 1 i 3 što rezultira ponovnom podjelom naboja između te dvije kugle. Konačni naboji na kuglama 1 i 3 iznose Q/4, a s obzirom na to da u drugom dodiru nije sudjelovala kugla 2, njen je konačni naboj Q/2.
Fizika
Pripreme za maturu