Dvije električki nabijene čestice međudjeluju silom koja je proporcionalna umnošku njihovih naboja i obrnuto proporcionalna kvadratu njihovih udaljenosti. Ta sila može biti privlačna (međudjeluju plus i minus) ili odbojna (međudjeluju plus i plus ili minus i minus). Tu silu zovemo
Coulombova sila je po iznosu jednaka:
Električno polje koje stvara točkasti naboj širi se radijalno (u svim smjerovima). Silnice su zamišljene linije kojima opisujemo električno polje. One izviru iz pozitivnog, a poniru u negativni točkasti naboj pa kažemo da su pozitivni točkasti naboji
\(k\) je konstanta koja iznosi \(9 \cdot 10^9 \;\mathrm{Nm^2/C^2}\) i povezana je s dielektričnom permitivnosti vakuma (\(\varepsilon_0 = 8.85 \cdot 10^{-11} \;\mathrm{As/Vm}\)):
U sustavu dva naboja silnice su usmjerene od pozitivnog prema negativnom naboju i one pokazuju kako bi se probni pozitivni naboj gibao u električnom polju.
Kada se naboj nađe u električnom polju na njega djeluje električna (Coulombova) sila. Ako je polje homogeno ta će sila imati uvijek isti smjer i iznos koji ovise o smjeru polja i naboju čestice.
Električna sila na pozitivan naboj ima smjer električnog polja u kojem se taj naboj nalazi, a za negativan naboj ona djeluje u smjeru suprotnom od električnog polja.
Ako je neka točka u prostoru u kojemu se nalazi više različitih naboja (predznakom i iznosom), svaki od tih naboja stvara na mjestu te točke električno polje. Ukupna vrijednost i smjer električnog polja određuje se zbrajanjem svih vektora polja od pojedinog naboja u promatranoj točki.
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.