Molarne veličine i množina tvari

Množina tvari

Znak za množinu tvari je n, a jedinica kojom iskazujemo množinu tvari je mol (znak: mol).

Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnoga (SI) sustava.

Mol je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg najzastupljenijeg izotopa ugljika,¹²C.

Jedan mol atoma, molekula, iona, formulskih jedinki ili bilo kojih drugih jedinki sadrži Avogadrov broj tih jedinki. Avogadrov broj nalazi se u Avogadrovoj konstanti koja ima vrijednost N_A = 6,022×10²³ mol^-1.

Brojnost (N) i množina tvari proporcionalne su veličine povezane Avogadrovom konstantom.

Molarna masa

Molarna masa, M, fizikalna je veličina koja povezuje masu (m) i množinu tvari.

Brojčana vrijednost molarne mase jednaka je brojčanoj vrijednosti relativne atomske ili molekulske mase iskazane u g mol^–1.

Molarni volumen plina

Jedan od prvih znanstvenika koji je ispitivao ponašanje plinova bio je francuski prirodoslovac Joseph L. Gay-Lussac. On je početkom 19. stoljeća postavio zakon volumnih omjera: Omjeri volumena plinova koji međusobno reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom jesu mali cijeli brojevi, ako se mjerenja izvode pri stalnome tlaku i temperaturi.

Volumen 1 mola bilo kojega plina pri tlaku od 101 325 Pa i temperaturi 0 °C (normalni uvjeti) uvijek je isti i iznosi 22,4 litre. Taj se volumen naziva molarni volumen plina, V_m, a mjerna jedinica je dm³ mol^-1. Definiran je izrazom i to za samo normalne uvjete:

Poznato vam je da jedan mol plina pri normalnim uvjetima ima volumen od 22,4 dm³. Ako uvjeti nisu normalni, volumen plina računa se prema općoj plinskoj jednadžbi:

gdje je: p – tlak, V – volumen plina u m³, n – množina plina, T – temperatura u Kelvinima, R – opća plinska konstanta, R=8,314 JK⁻¹mol⁻¹.