Glasovne promjene - fonološki uvjetovane alternacije

Fonološki uvjetovane alternacije - glasovne promjene događaju se zbog prirode samog fonema (zvučnost, mjesto tvorbe), odnosno zbog raspodjele fonema unutar morfema, zbog čega se jedan fonem zamjenjuje drugim.

Jednačenje po zvučnosti

  • glasovna promjena koja se događa kada se dva suglasnika različita po zvučnosti nađu jedan pored drugoga - prvi se suglasnik mijenja u svoj zvučni ili bezvučni par, ovisno o tome je li drugi suglasnik zvučan ili bezvučan

Bezvučni suglasnici

p

t

k

č

ć

š

s

f

c

h

Zvučni suglasnici

b

d

g

đ

ž

z

-

-

-

  • bezvučni suglasnik ispred zvučnog prelazi u svoj zvučni par
    svjedoč + ba - svjedočba - svjedodžba
    sva
    t + ba - svatba - svadba
  • zvučni suglasnik ispred bezvučnog prelazi u svoj bezvučni par
    pod + hodnik - podhodnik - pothodnik
    Zagre
    b + čanka - Zagreanka - Zagreanka
  • iznimke:
    • dc: podcijeniti, redci
    • dč: oepiti, nadčovjek
    • dć: ourlikati
    • ds: predsjednik (oprez: pod + predsjednik > potpredsjednik), brodski
    • dš: prekolski, oteta
    • iza prefiksa ispod- i iznad-: ispodprosječan, iznadprosječan
    • druge riječi kada je to potrebno radi jasnoće: postdiplomski, podtekst, uetati se

Jednačenje po mjestu tvorbe

  • glasovna promjena do koje dolazi kada se dva suglasnika različita po mjestu tvorbe nađu jedan do drugoga - tada se prvi suglasnik ravna prema drugom

dvousnenici (bilabijali)

m, b, p

zubnousnenici (labiodentali)

v, f

zubnici (dentali)

s, z, c, d, t, n

nadzubnici (alveolari)

r, l

nepčanici (palatali, tvrdonepčanici)

j, lj, nj, š, ž, ć, č, đ, dž

jedrenici (velari, mekonepčanici)

k, g, h

  • u jednačenju suglasnika po mjestu tvorbe sudjeluju zubnici (z, s, n), nepčanici (č, ć, dž, đ, lj, nj, š, ž), usnenici (p, b, m) te jedrenik (h):
  • zubnik s ispred nepčanika č, ć, lj, nj prelazi u nepčanik š
    prošnja (pros + nja)
    ščepati (s + čepati)
  • zubnik z ispred nepčanika dž, đ, lj, nj prelazi u nepčanik ž
    pažljiv (paz + ljiv)
    pažnja (paz + nja)
  • jedrenik h ispred nepčanika č i ć prelazi u nepčanik š
    trbuščić (trbuh + čić)
    oraščić (orah + čić)
  • zubnik n ispred dvousnenika p i b prelazi u dvousnenik m
    obrambeni (obran + beni)
    bombon
    (bon + bon)
  • iznimke:
    • s i z ne prelaze u š i ž:
      • kada se nađu ispred glasova lj i nj, a dio su prefiksa
        izljubiti (iz + ljubiti)
        iznjedriti (iz + njedriti)
  • kada se nađu ispred glasova lj i nj koji su nastali jotacijom nakon kraćenja korijenskoga sloga
    slijediti - sljedba
    snijeg -
    snjegović
  • n ne prelazi u m:
    • kada je n na kraju prefiksa ili prvog dijela složenice
      izvanbračni (izvan + bračni)
      jedanput (jedan + put)

Ispadanje suglasnika

  • kada se nađu dva ista suglasnika, izgovara se i piše samo jedan
    bezvučan (bez + zvučan - bezzvučan - bezvučan)
    o
    dijeliti (od + dijeliti - oddijeliti - odijeliti)
  • ta se glasovna promjena često događa nakon drugih glasovnih promjena
    • pet + deset - peddeset - pedeset
    • šest + deset - šesddeset - šezddeset - šezdeset
    • bez + žični - bežžični - bežični
  • ta se promjena ne provodi u superlativu pridjeva koji počinju glasom j (najjači, najjednostavniji) i u nekim riječima radi jasnoće (preddiplomski, izvannastavni)
  • do ispadanja dolazi radi lakšeg izgovora:
    • suglasnici t i d gube se:
      • ispred sufiksa -ština
        slobod + -ština - slobodština - sloboština
        neimat + -ština - neimatština - neimaština
      • ispred suglasničkih skupova st, št, zd, žd
        korist + na - koristna - korisna
        kazališt + na - kazalištna - kazališna
      • imenica otac gubi t u svim ostalim izvedenicama riječi otac (oca, očev, praoci)
    • suglasnik s gubi se:
      • u sufiksu -ski kada se:
        • nađe iza suglasnika č i ć:
          ribički (ribič + ski)
          plemićki (plemić + ski)
        • mijenjaju korijenski sufiksi
          a) c i k > č: latinički, grčki
          b) g, h, ž > š: kataloški, vlaški, muški
  • iznimke:
    • suglasnik t ne gubi se u određenim riječima strana podrijetla: protestni, kontrastni, tekstni, testni
    • u dativu i lokativu imenica ženskog roda na -tka: bitci (bitki), pripovijetci (pripovijetki)
    • u oblicima imenica muškog roda na:
      • -dak (predak - predci)
      • -tak (letak - letci)
      • -dac (mladac - mladci)
      • -tac (svetac - svetci)
        • prema pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema pravopisu Matice hrvatske u ovim se slučajevima suglasnici t i d gube: preci, leci, mlaci, sveci
  • U jednoj riječi često se provodi više glasovnih promjena:
    • žabac - žapče (žabce - žabče - žapče)
      • nepostojani a, palatalizacija, jednačenje suglasnika po zvučnosti
    • žabac - žapcu (žabcu - žapcu)
      • nepostojani a, jednačenje suglasnika po zvučnosti
    • grožđe (grozd + je - grozđe - grožđe)
      • jotacija, jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe
    • izlazak - izlasci (izlazki - izlazci - izlasci)
      • nepostojani a, sibilarizacija, jednačenje suglasnika po zvučnosti
    • ražariti (raz + žariti - ražžariti - ražariti)
      • jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika
PRIPREME ZA MATURU

Složi svoju kombinaciju i uštedi do

140 eura!

ŠTO ČEKAŠ?

Isprobaj potpuno besplatno!

Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.

*Besplatan pristup ne zahtijeva unos kartice.
Online pripreme za maturu i instrukcije za srednju školu. Dostupno 24/7.
© 2023, Gradivo.hr