Glasovne promjene - morfološki uvjetovane alternacije

Morfološki uvjetovane alternacije - glasovne promjene koje su uvjetovane nekom gramatičkom kategorijom (padež, lice) ili tvorbenom katergorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica)

Palatalizacija

• glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h, c, z u nekim oblicima riječi ispred e i i mijenjaju u palatale č, ž, š (vuče, bože, duše)

• glas c ispred e i i prelazi u palatal č (ptičica)
• glas z ispred e prelazi u palatal ž (kneže)
• ponekad se palatalizacija provodi i ispred a:
  • stručan (struk-an)
  • snažan (snag-an)
  • srčan (src-an)
  • vršak (vrh-ak)
• najčešće se provodi:
  • u vokativu jednine imenica muškog roda:
    • junače (junak), pluže (plug), puše (puh), mjeseče (mjesec), viteže (vitez)
  • u prezentu i aoristu pojedinih glagola:
    • ispečem (prezent) i ispeče (aorist)
  • u tvorbi umanjenica
    • knjižica (knjig-ica), mušica (muh-ica), ptičica (ptic-ica)

Sibilarizacija

• glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h u nekim oblicima riječi ispred samoglasnika i prelaze u dentale c, z, s

• najčešće se provodi:
  • u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda:
    • bajci (bajki), knjizi (knjigi), svrsi (svrhi)
  • u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
    • orasima (orah), đacima (đak), vrazima (vrag)
  • u nominativu i vokativu kratke množine imenica muškog roda:
    • orasi, đaci, vrazi
  • u imperativu pojedinih glagola:
    • reci (rek-ti), lezi (leg-ti), peci (pek-ti)

Jotacija

• glasovna promjena u kojoj dolazi do stapanja nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik

• najčešće se provodi:
  • u komparaciji pridjeva (nastavak -ji): brži (brz-ji), viši (vis-ji), tiši (tih-ji)
  • u prezentu i imperfektu glagola (nastavak -jem, -jah): mašem (mah-jem), vođah (vod-jah)
  • u glagolskom pridjevu trpnom (nastavak -jen): vođen (vod-jen), potraćen (potrat-jen)
  • u instrumentalu jednine imenica ženskog roda (nastavak -ju): mladošću (mladost-ju). milošću (milost-ju)
  • u zbirnim imenica (nastavak -je): smeće (smet-je), cvijeće (cvijet-je)

Je li u prezentu glagola čija osnova završava na k, g ili h došlo do palatalizacije ili jotacije?

Potrebno je glagol staviti u treće lice množine prezenta i vidjeti razlikuju li se od prvog lica jednine. Ako promjena postoji, riječ je o palatalizaciji:
peći (pek-ti) - pečem (pek-em) - peku (pek-u), a ne peču!

Ako nema promjene (palatali prisutni i u prvom licu jednine i trećem množine, riječ je o jotaciji:
micati - mičem (mic-jem) - miču (mic-ju).

Epenteza

• podvrsta jotacije
• kada se suglasnici p, b, m, v i f nađu ispred glasa j, umeće se l
  • grublji (grub-ji)
  • grmlje (grm-je)
  • pretrpljen (pretrp-jen)
  • mravlji (mrav-ji)

Nepostojani a

• vokal a gubi se i ponovno javlja u različitim oblicima iste riječi (ličilac - ličioci)
• najčešće se javlja:
  • u imenicama na -ac: starac - starca, žabac - žapca
  • u nominativu jednine i genitivu množine nekih imenica: naranča - naranača, crkva - crkava
  • u nominativu jednine pridjeva: bistar - bistra, hrabar - hrabra

Vokalizacija

• suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga zamjenjuju se samoglasnikom o:
  anđeo - anđela, misao - misli, mio - mila, živio - živjela
• najčešće se provodi:
  • u muškom rodu glagolskog pridjeva radnog: htio - htjela
  • u nominativu jednine imenica muškog roda: posao - posla
  • u određenim oblicima -lac: ronilac - ronioca
  • ispred sufiksa -ba: dijeliti - dioba

Prijeglas

• glasovna promjena u kojoj se glas o ispred palatalnih glasova (č, ž, š, ć, dž, đ, lj, nj, j), suglasničkih skupova št i žd te suglasnika c mijenja u e
• događa se u instrumentalu jednine muškog i srednjeg roda
• događa se u dugoj množini imenica muškog i srednjeg roda
  • muž
    • mužom > mužem
    • mužovi > muževi
  • plač
    • plačom > plačem
    • plačovi > plačevi
  • miš
    • mišom > mišem
    • mišovi > miševi
  • nož
    • nožom > nožem
    • nožovi > noževi
  • plašt
    • plaštom > plaštem
    • plaštovi > plaštevi
  • dužd
    • duždom > duždem
    • duždovi > duždevi
  • lažac
    • lažcom > lašcom > lašcem
• zato je točno: putom, kutom, nosom, nosovi jer ispred glasa o nije palatal!
• ALI: keljom, Bečom, ježom (kada ispred palatala dolazi e, tada dolazi do razjednačavanja glasova, pa umjesto da se dvaput ponavlja glas e, dolazi glas o)