Druga moderna - hrvatska književnost

Razdoblje druge moderne obilježeno je težnjom za uvažavanjem različitih poetika i slobode umjetničkog izražavanja. Glavni su časopisi u kojima su se pojavljivala nova djela i programi Krugovi i Razlog. U časopisu Krugovi glavni urednik Vlatko Pavletić sloganom Neka bude živost! potvrđuje nastojanje da se prihvate modernistički utjecaji Zapada i temelje hrvatske tradicije. U oba se časopisa prvenstveno objavljuje poezija, zatim postepeno jača proza, a proza objavljivana u časopisu Razlog bavi se suvremenim temama i odnosom pojedinca i društva.

Najzastupljenija epska vrsta u razdoblju druge moderne egzistencijalistički je roman. Kao i u ostatku moderne i modernizma glavni su motivi i teme odnos pojedinca i društva, otuđenost i smrt, a djela su usmjerena na svijest likova dok je fabula reducirana.

Glavni predstavnici:

• Antun Šoljan (1932. – 1993.): Izdajice (1961.), Kratki izlet (1965.)
• Slobodan Novak (1924. – 2016.): Mirisi, zlato i tamjan (1968.)
• Petar Šegedin (1909. – 1998.): Djeca božja (1946.), Osamljenici (1947.), Crni smiješak (1969.)
• Vladan desnica (1905. – 1967.): Proljeća Ivana Galeba (1957.)

Ranko Marinković (1913. – 2001.) najznačajniji je predstavnik druge moderne koji ujedno najavljuje postmodernizam. Vrhuncem Marinkovićeva stvaralaštva smatra se roman Kiklop, objavljen 1965. godine. Fabula je razbijena i fragmentirana, u nju su ubačeni esejistički dijelovi koji tematiziraju život, smrt i osjećaj straha i bespomoćnosti pred nadolazećim Drugim svjetskim ratom.

S obzirom na nove tendencije koje potiču prihvaćanje individualizma, lirska djela druge moderne nemaju jedinstvenu poetiku, već svaki autor ima svoj poseban stil.

Glavni predstavnici i obilježja:

• Ivan Slamnig (1930. – 2001.)
  • autoironični humor, jezična igra, poeta ludens, dosjetka
  • Ubili su ga ciglama, Barbara
• Slavko Mihalić (1928. – 2007.)
  • krugovaš, emocija i refleksija, samoća, strah, slobodni stih
  • Metamorfoza; Približavanje oluje; Majstore, ugasi svijeću; Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more
• Josip Pupačić (1928. – 1971.)
  • krugovaš, slikovno pjesništvo, zavičajni motivi, egzistencijalna pitanja
  • More, Tri moja brata
• Vesna Parun (1922. – 2010.)
  • intimne teme, egzistencijalna pitanja, pejzažni motivi
  • Ti koja imaš nevinije ruke
• Jure Kaštelan (1919. – 1990.)
  • Nadrealističke slike, rat, duhovne slike, slobodni stih
  • San u kamenu, Jadikovka kamena, Sebevido i snevido