Gramatičke veze

SROČNOST

• vrsta gramatičke veze u kojoj se glavna i zavisna sastavnica podudaraju unutar sintagme u rodu, broju i padežu
  • potpuna sročnost – potpuno podudaranje sastavnica sintagme u rodu, broju i padežu
    • dobar film (m. r. jd. N)
    • o šarenim haljinama (ž. r. mn. L)
    • malog djeteta (s. r. jd. G)

** kada bismo govorili o službi riječi u rečenici, tada bismo govorili o pridjevskom atributu

• rijeku Kupu (ž. r. jd. A)
• grad Zagreb (m. r. jd. N)

** kada bismo govorili o službi riječi u rečenici, tada bismo govorili o apoziciji

• djelomična sročnost – podudaranje sastavnica sintagme nije potpuno
  • država Portugal, grad Rijeka (neslaganje u rodu)
  • grad Vinkovci (neslaganje u broju)
  • grad Vodice (neslaganje u rodu i broju)

UPRAVLJANJE

• gramatički odnos u kojem glavna sastavnica „upravlja” zavisnom određujući joj padež
• glavna sastavnica može biti:
  • glagol – kupila sam knjigu (Kupila sam što? – Knjigu.), otpjevat ćemo pjesmu (Otpjevat ćemo što? – Pjesmu.)
  • imenica – liga prvaka (Liga čega? – Prvaka.), tvornica čokolade (Tvornica čega? – Čokolade.)
  • pridjev – željan uspjeha (Željan čega? – Uspjeha.), pun brige (Pun čega? – Brige.)
  • prilog – malo truda (Malo čega? – Truda.), mnogo ljubavi (Mnogo čega? – Ljubavi.)
• slabo upravljanje – veza između sastavnica je slaba, što znači da se može prepričati, odnosno izraziti na drugačiji način (šetati šumom > šetati kroz šumu)
• jako upravljanje – veza između sastavnica je jaka, što znači da se ne može prepričati, odnosno izraziti na drugačiji način (pročitati knjigu, zaželjeti želju)

PRIDRUŽIVANJE

• gramatička veza među sastavnicama sintagme u kojoj je glavna sastavnica glagol, a zavisna prilog, glagolski prilog ili infinitiv
  • zavisna sastavnica može biti:
    • prilog: puno smo učili (Koliko smo učili? – Puno.), lijepo pjeva (Kako pjeva? – Lijepo.)
    • glagolski prilog: naučivši smo ponovio (Kada sam ponovio? – Nakon što sam naučio.), pjevušeći plesati (Kada plešem? – Dok pjevušim.)
    • infinitiv: naučio sam čitati (Naučio sam što? – Čitati.), počeli su govoriti (Počeli su što? – Govoriti.)