Sintaksa i vrste sintagme

Sintaksa - dio gramatike koji proučava odnose među riječima, spojevima riječi, surečenicama u složenoj rečenici te odnose među rečenicama u tekstu. Proučava rečenicu i pravila po kojima se riječi slažu u spojeve riječi (sintagme) i rečenice, a rečenice u tekst.

Sintaktičke su jedinice riječ, sintagma i rečenica.

Sintagma je sintaktička jedinica veća od riječi, a manja od rečenice (npr. pročitati knjigu). Sastoji se od najmanje dviju gramatički povezanih punoznačnih riječi.

• punoznačne riječi – riječi koje imaju gramatičko obilježje (obilježje koje služi za uspostavljanje gramatičkih odnosa – mačku – akuzativ, jednina, ženski rod) i leksičko značenje (značenje koje upućuje na pojam izvan jezika – mačka je životinja, sisavac)
  • punoznačne riječi: imenice, glagoli, zamjenice, pridjevi, brojevi i prilozi
    • kupiti kuću, toplo more, brzo čitati, naučiti programirati, baka Ana
  • nepunoznačne riječi: prijedlozi, veznici, usklici, čestice
    • u kući, na moru, za tobom, bez nas, ne znam, i ti
• riječi koje čine sintagmu nazivamo sastavnicama
  • glavna sastavnica
    • nova škola
  • zavisna sastavnica – dopunjuju glavnu i pobliže određuju značenje glavne sastavnice
    • nova škola (postavlja se pitanje kakva je škola – nova, stara, lijepa, moderna…)
  • prema službi zavisne sastavnice u odnosu na glavnu sintagme se dijele na:
    • odredbene (atributne)
    • dopunske (objektne)
    • okolnosne (priložne)
  • gramatičke veze među sastavnicama sintagme
    • sročnost
    • upravljanje
    • pridruživanje

Odredbena (atributna) sintagma

• zavisna sastavnica pobliže određuje glavnu tako što se prema njoj ponaša kao njezin atribut ili njezina apozicija:
  • zavisna sastavnica kao atribut: najbolji fakultet (Kakav je to fakultet? – Najbolji.), susjedov pas (Čiji je to pas? – Susjedov.), život iz snova (Kakav je to život? – To je život iz snova.), kolač od jabuka (Kakav je to kolač? – Od jabuka.)
• zavisna sastavnica kao apozicija: profesorica Ivana (saznajemo čime se bavi Ivana), grad Dugo Selo (saznajemo je li mjesto Dugo Selo grad ili selo), otok Hvar (saznajemo misli li se na Hvar kao otok ili grad)

Dopunska (objektna) sintagma

• zavisna sastavnica dopunjuje glavnu tako što se prema njoj ponaša kao njezin objekt
  • igrati nogomet (Igrati koga ili što?), riješiti se tereta (Riješiti se koga ili čega?); misliti o prijateljima (Misliti o kome ili čemu?)

Okolnosna (priložna) sintagma

• zavisna sastavnica označuje okolnosti vršenja glagolske radnje, odnosno ponaša se kao priložna oznaka glavnoj sastavnici
• dobro pjevati (Kako pjevati? – odgovor je priložna oznaka načina)
• pojaviti se na zabavi (Pojaviti se gdje? – odgovor je priložna oznaka mjesta)
• vratiti se kasno (Vratiti se kada? – odgovor je priložna oznaka vremena)
• pisati olovkom (Pisati čime? – odgovor je priložna oznaka sredstva)