(...) Obred ukrašavanja kože nije bio rezerviran za sve dane u kalendarskoj godini. Uobičajeno je bilo da sam proces tetoviranja započne na Ivandan (24. lipnja kada je blagdan sv. Ivana Krstitelja), Josipdan (na blagdan sv. Josipa 19. ožujka), Blagovijest (25. ožujak), Cvijetnicu (blagdan koji se slavi tjedan dana prije Uskrsa) ili na bilo koji dan u Velikome tjednu. Evidentno je da je tetovirački obred i u kalendarskome pogledu posjedovao konfesionalni karakter. Sam događaj oslikavanja tijela za jednu porodicu ili obitelj predstavljao je svečanost. Riječ je o radosnoj ceremoniji kojoj su se svi veselili. Zato su i sam obred nazivali svečanošću dražesne ljubavi. Ponegdje i ljubavnom službom jer je osoba (mekšega srca) koja se boc(k)a svojim facijalnim ekspresijama i glasnom vikom kod prisutnih motritelja iznuđivala smijeh i meškoljenje.
Izvor: Tetovaže katolika u srednjoj Bosni - simbolički ornament duha i tijela, 2017. Napomena: Podatci o izvoru polaznoga sadržaja bit će objavljeni u rješenjima ispita.
34.1. Koji je izvor identiteta bio temelj za obred tetoviranja katolika u srednjoj Bosni?
34.2. Kako se naziva stajalište koje zauzima znanstvenik kada interpretira, primjerice, tradiciju tetoviranja u srednjoj Bosni?
34.3. Navedite i objasnite vrstu rituala opisanu u tekstu.
ŠTO ČEKAŠ?
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan* pristup dijelu lekcija za svaki predmet.