Tijekom 2007. godine bilježili smo 19 razvoda na svakih 100 sklopljenih brakova, a 2012. godine skočili smo na čak 28 razvoda na 100 novih brakova - objašnjava dr. Josip Obradović, sveučilišni profesor i autor knjige „Psihologija braka i obitelji". Drugim riječima, dok je jednostavna metoda podjele novih brakova s brojem razvoda pokazivala da se 2007. raspadao svaki peti brak, 2012. se godine raspadao gotovo svaki treći. - Taj je omjer katastrofalan i svi odgovorni bi trebali protrljati glavu - kaže dr. Obradović. Hrvatska, dodaje, još dobro stoji u odnosu na sjeverne i zapadnoeuropske zemlje, gdje je omjer još nepovoljniji: u Austriji, primjerice, dolazi 40 razvoda na 100 brakova, a u Mađarskoj 35. - Mi smo još uvijek tradicionalnije društvo i nemamo takvu kaskadu, ali definitivno slijedimo taj trend - kaže dr. Obradović. Za takav razvoj situacije, kaže, postoji nekoliko teorija. Demografi objašnjavaju da je u predindustrijskom društvu brak bio obveza, nešto što se mora učiniti s oko 20 godina. Jer djeca su se morala roditi u braku, a obitelj je bila to jača što je imala više ruku. U djecu se vrlo malo ulagalo, a ona su vrlo brzo postajala korisna. S industrijalizacijom i odlaskom u grad, djeca su sve manje korisna, traže velika ulaganja, a malo ili ništa ne pridonose. Ljudi postaju manje zainteresirani za djecu, a time i za brak, koji više nije obveza, nego izbor. Izvor: prilagođeno prema www.jutarnji.hr Napomena: Podatci o izvoru polaznoga sadržaja bit će objavljeni u rješenjima ispita.
32.1. Navedite društvenu promjenu opisanu u tekstu koja najviše pridonosi porastu razvoda braka.
32.2. Navedite prema tekstu društvenu funkciju obitelji koja je najteže ostvariva u suvremenome društvu. Objasnite prema zadnjemu odlomku teksta glavnu prepreku za ostvarivanje te društvene funkcije obitelji u industrijskome ili suvremenome društvu.
ŠTO ČEKAŠ?
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan* pristup dijelu lekcija za svaki predmet.