34. Pozorno pročitajte tekst i odgovorite na pitanja.
(...) Pojam potrošnje u međuvremenu se proširio na ukupnost svih djelovanja individua i kućanstava koji, kao potražitelji, nastupaju na tržištima roba i usluga. Pošto se konzumiranjem pokušavaju zadovoljiti ne samo elementarne potrebe (glad, žeđ, zaštita, ljubav), nego i složenije (priznanje, prestiž, kulturno sudjelovanje), konzumacija uključuje i sve akte kupovine i naturalne razmjene i poklone koji, također, mogu biti osnova za „trošak". Čak i kada se, primjerice, samostalno proizvodi povrće u vlastitom vrtu, ili kroji i šije odjeća ili umjetnički oblikuje predmet, u takvu je proizvodnju uvijek uključena neka vrsta kupovine, jer se koristi ili kupljeni alat ili znanje za čije je stjecanje utrošen novac.
(....) Kupovina nekog tehničkog produkta (npr. auta, kompjutora, ali i turističkog aranžmana) podrazumijeva istodobno i akt „podruštvljenja" te da određena dobra i /ili predmeti pridonose osjećaju samosvijesti. Takva se dobra ne žele samo zbog neposredne korisnosti: njihovim značenjem „upravljaju druga a ne čisto ekonomska rasuđivanja" (Becher, 1990, 226). Zato se potrošačko djelovanje promatra kao proces unutar kojeg su faze stvaranja motiva, dobijanja informacija koje prethode zarađivanju, te diskursi koji pripremaju odluku za kupnju, društveno važniji nego sami akti kupnje.
(...) „Vidljivost potrošnje" kao akt konzuma postaje važan element u osobnoj koncepciji stila života (npr. kupnja kuće u određenom kvartu ili kupnja točno određenog modela automobila).
(...) Trgovački centri, samoposluge, muzeji, tematski parkovi i organizirana turistička putovanja konstruiraju konzumaciju i dokolicu kao iskustvo. Otud i organizacija umjetničkih izložbi u robnim kućama te modnih revija u galerijama i muzejima.
(...) Potrošnja postaje procesom koji uključuje akumulaciju spektakla te miješanje i šifri i kultura. Presudna postaje uloga medija putem kojih se potrošačima ne nameću više određeni stilovi, nego se izazivanjem želje za stilizacijom i estetizacijom života, potiče interes za stil uopće.
Tomić-Koludrović, I. i Leburić, A., 2002., Sociologija životnog stila: prema novoj metodološkoj strategiji, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb., str. 27. - 35.
34.1. Koja je vrsta kulture opisana u tekstu?
34.2. Navedite Marxov pojam opisan u drugome odlomku teksta kojim kritizira odnos ljudi prema određenju vrijednosti robe.
34.3. Navedite i objasnite vrstu sekundarnoga identiteta povezanoga s konzumacijom različitih kulturnih sadržaja opisanih u tekstu.
ŠTO ČEKAŠ?
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan* pristup dijelu lekcija za svaki predmet.