Bodin, D., Robène, L., Héas, S., Sport i nasilje u Europi, 2007.
(…) Veza između navijačke kulture i ideologije ima prilično dugu prošlost. Skinheadi su se pojavili u Velikoj Britaniji kasnih šezdesetih godina prošloga stoljeća. Izvorno taj pokret, u početku relativno nevažan, nije bio rasistički. Bio je reakcija na hipi kulturu i raspad britanskoga gospodarstva. U svojoj osnovi bio je kontrakultura: hipici su imali dugu kosu i išli na mirovne prosvjede pa su skinheadi obrijali glavu i nasiljem se koristili kao sredstvom isticanja svoje muževnosti. Pokret skinheada, većina kojih je u to vrijeme potjecala iz radničkih obitelji, dijelio je mnoge vrijednosti s imigrantima koji su, baš poput skinsa, bili na margini društva u rasapu. I jedni i drugi slušali su ska i reggae glazbu. U nogometu, tada sastavnom dijelu britanske popularne kulture, skinheadi su pronašli afirmativno sredstvo izražavanja i mjesto gdje su to mogli činiti.
(…) Izravno je odbijanje jedan takav primjer: odbijanje natjecanja s nekim tko je druge vjere ili zbog razlike u stajalištima oko političkih, kulturnih, vjerskih i drugih tema. Postoji također i širi problem, povezan sa spolom u sportu. Točno je da se pitanje trebaju li žene sudjelovati u sportskim aktivnostima – što je političko pitanje, ali i aspekt isključenosti – ne ograničava samo na sport ili na suvremenu eru.
(…) Među različitim oblicima državnoga nasilja kojima se izrabljuje odnos ljudi prema vlastitim tijelima i sportu, postoje oni koji su ostavili izrazit trag u europskoj povijesti. Najbolji je primjer način na koji su mladi ljudi bili prisiljeni baviti se sportom pod zastavama fašizma u Italiji, nacizma u Njemačkoj i Pétainova režima u Francuskoj.
(…) U organiziranome sportu, federalnim, nacionalnim i međunarodnim proračunima za sport te privatnim izvorima financiranja novac ne samo da se distribuira nejednako već su prisutne i očite razlike među sportovima – a time i sportašima – što također doprinosi isključivanju.
(…) Ekonomska dominacija se u Europi ispoljila na različite načine, od ulaganja, sponzorstva i pokroviteljstva do dioničarstva, stavljanja dionica u optjecaj, preuzimanja i razvoja tvrtki koje su dio velikih poslovnih carstava, a sport im je samo jedno od područja ulaganja. Takva je situacija potaknula klubove da počnu razmišljati i djelovati na poduzetnički način. (…)
Televizija je bez sumnje pomogla demokratizaciji sporta u Europi donijevši ga širokoj publici. Promijenila je i njegovu sliku koncentriranjem na određene sportove koji se smatraju televizičnijima od drugih ili vrednijima u zabavljačkom smislu, a to je pak pojačalo financiranje sportova kao što su nogomet, tenis, biciklizam i utrke na uštrb drugih
Grupa koja je u potpunome raskoraku i proturječju s kulturom šire društvene zajednice po svojim vrijednostima, normama i stilu života naziva se.
Nemogućnost pristupa društvenim povlasticama naziva se društvena.
Poredak u kojem država teži nadzoru nad svim sferama društvenoga života naziva se.
Organizacije usmjerene na proizvodnju zabave, primjerice, televizija i radio, prema Frankfurtskoj školi, pripadaju industriji.
Ponašanje navijača na stadionu koje nije u skladu s društvenim normama naziva se ponašanje.
Kako se naziva socijalni pokret koji je usmjeren na ženska pitanja?
U koju se vrstu društvenih grupa ubrajaju sportski klubovi?
Kako se nazivaju ekonomske organizacije koje posluju u više zemalja i imaju značajan ekonomski i socijalni utjecaj na razini čitavoga svijeta?
Kako se naziva prosudba tuđe kulture prema standardima vlastite?
Kako se definira društvena isključenost? Navedite dva kriterija isključivanja koja se spominju u tekstu.
Iz kojih razloga nastaje pokret skinheada u Velikoj Britaniji?
Kako su izgledali i što ih je povezivalo s imigrantima?
Što je sportske klubove navelo da razmišljaju na poduzetnički način?
Zašto je povećano financiranje nekih sportova?
Koji su se sportovi više financirali i zašto?
Online pripreme za maturu i instrukcije za srednju školu. Dostupno 24/7.