Dražen Živić: Demografski okvir i razvoj obiteljske strukture stanovništva Hrvatske 1971. – 2001.
Demografski činitelji obitelji i braka u Hrvatskoj
Hrvatska se danas nalazi među onim europskim zemljama koje imaju izrazito nepovoljne demografske procese, trendove, odnose i strukture. Posljedica je to relativno specifičnog populacijskog razvoja koji se tijekom XX. stoljeća uglavnom odvijao pod pretežitim utjecajem destabilizacijskih ili remetilačkih unutarnjih i vanjskih čimbenika razvoja stanovništva. (…) Dosadašnje su demografske raščlambe neprijeporno pokazale da se najvažnijim destabilizacijskim čimbenicima razvoja stanovništva Hrvatske mogu smatrati: (1) intenzivna ekonomska i politička emigracija…; (2) izravni i neizravni ljudski (demografski) gubitci zbog dva svjetska rata i Domovinskog rata; (3) epidemija kolere… i španjolske gripe...; (4) agrarne kolonizacije (1918. – 1941. i 1945. – 1948.); (5) brza, nekontrolirana, pa i prisilna deagrarizacija i deruralizacija; (6) ubrzana industrijalizacija i urbanizacija, koja je – zbog neodgovarajuće regionalne gospodarske politike – rezultirala pretjeranim napučivanjem (velikih) gradova; (7) poremećaji prostornog razmještaja stanovništva; (8) česte krize u gospodarskom razvoju; (9) izostanak stimulativne, kako pronatalitetne tako i redistributivne eksplicitne kvantitativne populacijske politike. (…)
Tendencije u prirodnom kretanju stanovništva Hrvatske 1971. – 2001.
Procesi u prirodnom kretanju stanovništva, tj. kretanje nataliteta, mortaliteta i prirodne promjene – uz naprijed navedene destabilizacijske čimbenike demografskog razvoja – glavne su odrednice u razvoju obiteljske strukture stanovništva Hrvatske. Jedan od temeljnih čimbenika relativno negativnih trendova u razvoju obiteljske strukture stanovništva Hrvatske upravo leži u sve nepovoljnijim demoreprodukcijskim procesima. Naime, još od sredine prošloga stoljeća Hrvatska ima sve negativniji trend u prirodnom kretanju stanovništva, koji se najjasnije uočava kroz signifikantno dinamičan, pa i kontinuiran pad nataliteta (broj rođenih), te bitno slabiji porast mortaliteta (broj umrlih), što je rezultiralo sve manjim prirodnim priraštajem stanovništva. Drugim riječima, trend prirodne dinamike stanovništva u zemlji se od sredine XX. stoljeća ubrzano približavao procesu prirodne depopulacije. (…)
Demografsko starenje
Demografsko starenje, kao globalni demografski proces u Hrvatskoj izrazito depopulacijskih značajki, sa sobom dugoročno donosi niz poremećaja u razvoju stanovništva. Naime, demografsko starenje izrazito nepovoljno utječe na stopu rasta stanovništva, prirodno kretanje, smanjivanje udjela mladih, smanjivanje udjela žena u fertilnoj dobi, prirodnu depopulaciju, ekonomsku aktivnost stanovništva i slično.
U demografskoj je teoriji poznato da ukoliko odnos između starog (60 godina i više) i mladog stanovništva (do 19 godina), ili indeks starenja, premaši granicu od 40 starih na 100 mladih, radi se o starom stanovništvu. Godine 1971. indeks starenja u Hrvatskoj iznosio je 47, 1981. godine 53, 1991. godine 67, a 2001. godine 91 starih na 100 mladih stanovnika. (…) Znakovito je istaknuti da, prema rezultatima popisa 2001. godine, prosječna starost u Hrvatskoj iznosi 39,3 godine, što znači da je već bitno viša od granične vrijednosti (30 godina) koja razdvaja mladu od stare populacije nekog prostora. (…) Godine 1953. prosječna starost u Hrvatskoj je iznosila 29,5 godina, što znači da se već prije pola stoljeća Hrvatska nalazila na samom pragu demografske starosti. (…)
Obiteljska struktura prema popisima 1971., 1981., 1991. i 2001.
U razdoblju od 1971. do 2001. godine ukupan se broj obitelji u Hrvatskoj povećao za 4,1%. Međutim, sa stajališta razvoja obiteljske strukture stanovništva bitno je važnije diferencirano kretanje različitih sastavnica obiteljske slike. Tako su između 1971. i 2001. godine obitelji (bračni parovi) bez djece brojem porasli za 13,2%, majke s djecom za 38,5%, očevi s djecom za 28,6 %, dok je obitelj (bračnih parova) s djecom smanjen za 5,4%. To je vrlo nepovoljan trend u obiteljskoj strukturi Hrvatske, koji ima – kao što je naprijed istaknuto – kompleksne demografske i društveno-gospodarske uzroke. (…)