... kada legalno izabrani predstavnici izglasuju neki zakon ili legitimno izabrana vlada odluči provesti određenu politiku, s njima se ne moramo slagati, ali kao građane u demokratskom poretku oni nas obvezuju. U okviru ustavnih demokracija postoje načini na koje građani mogu iskazati svoje neslaganje: javno prosvjedovati, dovesti u pitanje ustavnost određenog zakona ili glasovati za opoziciju na sljedećim izborima. No riječ je o iskazima nezadovoljstva unutar granica zakona. (...) No što ako sporni zakon ili sporna politika nisu samo loši, neustavni ili u neskladu s našim osobnim moralnim stavovima nego su i duboko nepravedni? Što ako je riječ o zakonu ili politici koja izravno dovodi u pitanje dva temeljna načela na kojima se temelje liberalno-demokratski poreci: poštivanje jednakih prava građana i demokratski proces izbora vlasti? Povredom tih temeljnih načela vlast gubi autoritet i postaje nelegitiman izvor donošenja i provedbe zakona. Time smo izašli iz okvira ustavne demokracije i našli se pod vlašću autoritarnoga, nedemokratskog režima. Osnovna je pretpostavka liberalne tradicije od Johna Lockea do danas da opravdani odgovor na takve režime uključuje i nasilnu revoluciju. Izvor: https://hrcak.srce.hr Napomena: Podatci o izvoru polaznoga sadržaja bit će objavljeni u rješenjima ispita.
Kako se naziva ponašanje građana kao političkih subjekata kada se kolektivno i otvorenoodbijaju pridržavati važećih zakona u državi, makar i u obliku revolucije spomenute u tekstu?
Navedite dvije zadaće nositelja vlasti izvršavanjem kojih bi se očuvali demokratski poredak i vladavina prava.
ŠTO ČEKAŠ?
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan* pristup dijelu lekcija za svaki predmet.