Valna optika
Svjetlost je transverzalni val. Da bi došlo do interferencije svjetlosti izvori moraju biti koherentni. Ovisno o razlici u hodu \(\Delta x\) i fazi \(\Delta \varphi\) razlikujemo konstruktivnu i destruktivnu interferenciju svjetlosti.
Youngovim pokusom opisujemo interferenciju svjetlosti na dvije vrlo uske pukotine. Kada svjetlost upada na pukotine one postaju izvori koherentnih valova. Ovisno o interferenciji valova iz tih izvora na zastoru primjećujemo svijetle ili tamne pruge. Svijetle pruge nastaju konstruktivnom, a tamne destruktivnom interferencijom svjetlosti.


Udaljenost između pukotina označavamo slovom \(d\), a njihovu udaljenost od zastora slovom \(a\). Broj maksimuma koji promatramo označavamo slovom \(k\), a kut \(\alpha _k\) zatvara pripadna zraka svjetlosti s okomicom na zastor. Uvjet konstruktivne interferencije je da razlika u hodu bude jednaka cijelom broju valnih duljina. Vrijedi:
Udaljenost dvije susjedne svijetle ili tamne pruge označavamo slovom \(s\) i vrijedi:
Ogib ili difrakcija je pojava do koje dolazi nailaskom svjetlosti na pukotinu širine \(d\) koja je usporediva s valnom duljinom upadne svjetlosti. Svaka točka valne fronte koja prolazi pukotinom postaje izvor novoga vala. Ti su izvori koherentni, a slika koja nastaje posljedica je interferencije valova iz tih izvora.



Do destruktivne interferencije (tamne pruge, minimum) pri ogibu dolazi kada vrijedi:
Uvjet konstruktivne interferencije (svijetle pruge, maksimum) opisan je izrazom:
Optička rešetka je optički instrument čiji se efekt zasniva na pojavi ogiba i interferencije svjetlosti. Ona se sastoji od niza pukotina \(N\) na nekoj duljini \(l\). Konstantu optičke rešetke \(d\) definiramo kao omjer tih dviju veličina i računamo po formuli:


Uvjet konstruktivne interferencije (svijetlih pruga, maksimuma) opisan je izrazom:
Izabrali smo ti 10-ak pitanja kroz koje možeš vidjeti jesi li spreman za ovogodišnju maturu.