Stojni valovi

Stojni valovi nastaju interferiranjem upadnog i reflektiranog vala. Stojne valove karakteriziraju trbusi i čvorovi. Čvorovi su mjesta gdje čestice ne titraju, a trbusi su područja između čvorova. Broj trbuha \(n\) često zovemo i mod strojnog vala. Primjer stojnog vala je žica na gitari.

Žica učvršćena na oba kraja

Broj modova (broj trbuha) koje vidimo ovisi o frekvenciji kojom titra žica. Frekvencija osnovnog harmonika \(f_1\) je ona za koju ćemo vidjeti jedan trbuh. Frekvencije viših harmonika su višekratnici osnovne frekvencije.

Svaki trbuh predstavlja polovinu valne duljine. Ako je na žici duljine \(L\) vidljivo \(n\) trbuha, žica titra n-tim modom i vrijedi:

\( L = n \frac{\lambda}{2} \)

\( f_n = n\frac{v}{2L} = n \cdot f_1 \)

STOJNI VALOVI S JEDNIM otvorenim KRAJEM

U slučaju kada promatramo stojne valove koji nastaju u sviralima, jedan je kraj slobodan, a drugi je kraj učvršćen. U ovom slučaju postoje samo neparni harmonici.

Video rješenja matura

Matematika, Fizika, Kemija, Hrvatski

Saznaj više

Pri titranju osnovnim harmonikom vidimo polovinu trbuha \(\frac{\lambda}{4}\). Ako je \(n\) broj neparnog harmonika onda vrijedi:

\( L = n\frac{\lambda}{4} \)

\( f_n = n\frac{v}{4L} \)

Refleksija valova Zakon loma svjetlosti