Stojni valovi nastaju interferiranjem upadnog i reflektiranog vala. Stojne valove karakteriziraju trbusi i čvorovi. Čvorovi su mjesta gdje čestice ne titraju, a trbusi su područja između čvorova. Broj trbuha \(n\) često zovemo i mod strojnog vala. Primjer stojnog vala je žica na gitari.

Žica učvršćena na oba kraja

Broj modova (broj trbuha) koje vidimo ovisi o frekvenciji kojom titra žica. Frekvencija osnovnog harmonika \(f_1\) je ona za koju ćemo vidjeti jedan trbuh. Frekvencije viših harmonika su višekratnici osnovne frekvencije.

  - Gradivo.hr
  - Gradivo.hr

Svaki trbuh predstavlja polovinu valne duljine. Ako je na žici duljine \(L\) vidljivo \(n\) trbuha, žica titra n-tim modom i vrijedi:

\( L = n \frac{\lambda}{2} \)
\( f_n = n\frac{v}{2L} = n \cdot f_1 \)
STOJNI VALOVI S JEDNIM otvorenim KRAJEM

U slučaju kada promatramo stojne valove koji nastaju u sviralima, jedan je kraj slobodan, a drugi je kraj učvršćen. U ovom slučaju postoje samo neparni harmonici.

  - Gradivo.hr
  - Gradivo.hr

Pri titranju osnovnim harmonikom vidimo polovinu trbuha \(\frac{\lambda}{4}\). Ako je \(n\) broj neparnog harmonika onda vrijedi:

\( L = n\frac{\lambda}{4} \)
\( f_n = n\frac{v}{4L} \)

Zadatci s državne mature vezani uz gradivo: Stojni valovi