Leće - Fizika 3 | Gradivo.hr

Leća je optički instrument koji je napravljen od prozirnog materijala. Ovisno o zakrivljenosti površina leća i njihovoj funkciji, razlikujemo konvergentne i divergentne leće.

Konvergentna ili sabirna leća omeđena je ispupčenim površinama pravilne zakrivljenosti. Divergentnu ili rastresnu leću omeđuju dvije udubljene površine.

Slika kod leće nastaje lomom svjetlosti (zbog materijala leće). Kao i kod zrcala karakteristične točke su fokus i centar zakrivljenosti i vrijedi:

\( f= \frac{R}{2} \)

Video rješenja matura

Matematika, Fizika, Kemija, Hrvatski

Saznaj više

Jednadžba leće jednaka je jednadžbi zrcala:

\( \frac{1}{a} + \frac{1}{b} = \frac{1}{f} \)

Jakost leće je ono što često nazivamo dioptrija, a definiramo ju kao recipročnu vrijednost žarišne duljine.

\(1\; \mathrm{dioptar} =1 \; \mathrm{m^{-1}}\)

\( j = \frac{1}{f} \)

Povećanje \(m\) definiramo omjerima kao i kod zrcala:

\( m = \frac{y'}{y} = - \frac{b}{a} \)

Konvergentna leća

Konvergentnu leću karakterizira skupljanje zraka svjetlosti koje na nju upadaju. Žarišna duljina kod konvergentne leće pozitivnog je predznaka (\(f > 0\)) i zbog toga ju često zovemo "plus leća".

Slika konvergentne leće

Pri određivanju slike koja nastaje lomom svjetlosti na konvergentnoj leći, crtamo i koristimo 3 karakteristične zrake:

1. Zraka svjetlosti koja dolazi paralelno optičkoj osi lomi se na leći prema fokusu \(F'\).

2. Zraka koja prolazi tjemenom leće, lomom na leći zadržava isti smjer.

3. Zraka koja prolazi fokusom \(F\) na leći se lomi paralelno optičkoj osi.

DIVERGENTNA LEĆA

Divergentnu (rastresnu) karakterizira širenje zraka svjetlosti koje na nju upadaju. Žarišna duljina divergentne leće negativnog je predznaka (\(f < 0\)) i često ju zovemo "minus leća".

Slika divergentne leće

Pri određivanju slike koja nastaje lomom svjetlosti na divergentnoj leći, kao i kod konvergentne leće crtamo i koristimo 3 karakteristične zrake:

1. Zraka svjetlosti koja dolazi paralelno optičkoj osi na leći se lomi tkao da njen produžetak prolazi fokusom \(F\).

2. Zraka koja putuje prema fokusu \(F'\) na leći se lomi paralelno optičkoj osi.

3. Zraka koja prolazi tjemenom leće, lomom na leći zadržava isti smjer.

Lomom svjetlosti na divergentnoj leći uvijek nastaje uspravna, umanjena i virtualna slika (analogno konveksnom zrcalu). Lomljene zrake nikad se ne sijeku već samo njihovi produžetci.