Glasovne promjene - morfološki uvjetovane alternacije

Morfološki uvjetovane alternacije - glasovne promjene koje su uvjetovane nekom gramatičkom kategorijom (padež, lice) ili tvorbenom katergorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica)

Palatalizacija

  • glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h u nekim oblicima riječi ispred e i i mijenjaju u palatale č, ž, š (vuče, bože, duše)
  • glas c ispred e i i prelazi u palatal č (ptičica)
  • glas z ispred e prelazi u palatal ž (kneže)
  • ponekad se palatalizacija provodi i ispred a:
    • stručan (struk-an)
    • snažan (snag-an)
    • srčan (src-an)
    • vršak (vrh-ak)
  • najčešće se provodi:
    • u vokativu jednine imenica muškog roda:
      • junače (junak), pluže (plug), puše (puh), mjeseče (mjesec), viteže (vitez)
    • u prezentu i aoristu pojedinih glagola:
      • ispečem (prezent) i ispeče (aorist)
    • u tvorbi umanjenica
      • knjižica (knjig-ica), mušica (muh-ica), ptičica (ptic-ica)

Sibilarizacija

  • glasovna promjena u kojoj se velari k, g, h u nekim oblicima riječi ispred samoglasnika i prelaze u dentale c, z, s
  • najčešće se provodi:
    • u dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda:
      • bajci (bajki), knjizi (knjigi), svrsi (svrhi)
    • u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
      • orasima (orah), đacima (đak), vrazima (vrag)
    • u nominativu i vokativu kratke množine imenica muškog roda:
      • orasi, đaci, vrazi
    • u imperativu pojedinih glagola:
      • reci (rek-ti), lezi (leg-ti), peci (pek-ti)

Jotacija

  • glasovna promjena u kojoj dolazi do stapanja nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik
  • najčešće se provodi:
    • u komparaciji pridjeva (nastavak -ji): brži (brz-ji), viši (vis-ji), tiši (tih-ji)
    • u prezentu i imperfektu glagola (nastavak -jem, -jah): mašem (mah-jem), vođah (vod-jah)
    • u glagolskom pridjevu trpnom (nastavak -jen): vođen (vod-jen), potraćen (potrat-jen)
    • u instrumentalu jednine imenica ženskog roda (nastavak -ju): mladošću (mladost-ju). milošću (milost-ju)
    • u zbirnim imenica (nastavak -je): smeće (smet-je), cvijeće (cvijet-je)

Je li u prezentu glagola čija osnova završava na -k, -g i -h došlo do palatalizacije ili jotacije?

Potrebno je glagol staviti u treće lice množine prezenta i vidjeti razlikuju li se od prvog lica jednine. Ako promjena postoji, riječ je o palatalizaciji:
peći (pek-ti) - pečem (pek-em) - peku (pek-u), a ne peču!

Ako nema promjene (palatali prisutni i u prvom licu jednine i trećem množine, riječ je o jotaciji:
micati - mičem (mic-jem) - miču (mic-ju).

Epenteza

  • podvrsta jotacije
  • kada se suglasnici p, b, m i v nađu ispred glasa j, umeće se l
    • grublji (grub-ji)
    • grmlje (grm-je)
    • pretrpljen (pretrp-jen)
    • mravlji (mrav-ji)

Nepostojani a

  • vokal a gubi se i ponovno javlja u različitim oblicima iste riječi (ličilac - ličioci)
  • najčešće se javlja:
    • u imenicama na -ac: starac - starca, žabac - žapca
    • u nominativu jednine i genitivu množine nekih imenica: naranča - naranača, crkva - crkava
    • u nominativu jednine pridjeva: bistar - bistra, hrabar - hrabra

Vokalizacija

  • suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga zamjenjuju se samoglasnikom o:
    anđeo - anđela, misao - misli, mio - mila, živio - živjela
  • najčešće se provodi:
    • u muškom rodu glagolskog pridjeva radnog: htio - htjela
    • u nominativu jednine imenica muškog roda: posao - posla
    • u određenim oblicima -lac: ronilac - ronioca
    • ispred sufiksa -ba: dijeliti - dioba

Prijeglas

  • glasovna promjena u kojoj se glas o ispred palatalnih glasova (č, ž, š, ć, dž, đ, lj, nj, j), suglasničkih skupova št i žd te suglasnika c mijenja u e
  • događa se u instrumentalu jednine muškog i srednjeg roda
  • događa se u dugoj množini imenica muškog i srednjeg roda
    • muž
      • mužom > mužem
      • mužovi > muževi
    • plač
      • plačom (N plač) > plačem
      • plačovi > plačevi
    • miš
      • mišom > mišem
      • mišovi > miševi
    • nož
      • nožom > nožem
      • nožovi > noževi
    • plašt
      • plaštom > plaštem
      • plaštovi > plaštevi
    • dužd
      • duždom > duždem
      • duždovi > duždevi
    • lažac
      • lažcom > lašcom > lašcem
  • zato je točno: putom, kutom, nosom, nosovi jer ispred glasa o nije palatal!
  • ALI: keljom, Bečom, ježom (kada ispred palatala dolazi e, tada dolazi do razjednačavanja glasova, pa umjesto da se dvaput ponavlja glas e, dolazi glas o)
Hrvatski
pripreme za maturu