Glagoli
Glagoli su u većini rečenica glavni nositelji značenja. Glagoli se smatraju neophodnima za tvorbu gotovo svih rečenica.
Kako dijelimo glagole?
Glagole dijelimo u dvije skupine prema njihovoj ulozi u rečenici:
main verbs - glavni glagoli koji su najvažniji element u rečenici i opisuju radnju ili stanje:
say, get, go, know, think, see, make,
auxiliary verbs - pomoćni glagoli koji se uglavnom pojavljuju prije glavnog glagola te mu pobliže određuju značenje
Na primjer, uočite razliku u značenju glavnog glagola u ova dva primjera:
Igo to the dentist's office two times a week.
Idem na pregled kod zubara dva puta mjesečno.
Ishould go to the dentist's office two times a week.
Trebao/la bih ići na pregled kod zubara dva puta mjesečno.
U prvom primjeru gdje imamo samo glavni glagol znamo vrlo generalnu informaciju o odlasku zubaru dva puta mjesečno.
U drugom primjeru gdje smo upotrijebili modalni glagol should imamo mnogo specifičnije značenje, a to je da postoji potreba ili preporuka za odlazak zubaru dva puta mjesečno.
Primijetite kako se pojedini glagoli (
S obzirom na to, glagole još možemo podijeliti na tri grupe:
ordinary verbs
Obični glagoli koji funkcioniraju isključivo kao glavni glagoli (main verbs) u rečenicama. Uz imenice, na njih se prvenstveno koncentriramo kada učimo nove riječi. Mogu biti pravilni i nepravilni.
modal verbs
Modalni glagoli funkcioniraju isljučivo kao pomoćni glagoli (auxiliary verbs).
can, could, should, would, may, might...
ordinary and auxiliary verbs
Ova skupina glagola se može pojaviti kao glavni glagoli i kao pomoćni glagoli. U ovu skupinu ulaze samo tri, već spomenuta glagola:
be, have, do
Primijetite u tablici kako ovi glagoli kada su
Ova tri glagola spadaju pod nepravilne glagole, a u tablici koja slijedi možemo vidjeti kako ih konjugiramo u prezentu, odnosno, kako im se mijenja oblik ovisno o licu i broju u sadašnjem glagolskom vremenu:
Sva tri glagola imaju
Ordinary verbs
Obične glagole (ordinary verbs) ovako nazivamo iz razloga što mogu biti samo u ulozi glavnih glagola u rečenici. To znači da rečenica bez njih teško može funkcionirati i da su to najbrojniji među svim vrstama glagola.
Obični glagoli imaju mnogo značenja po kojima ih možemo dijeliti. Glavne dvije skupine značenja običnih glagola su:
action verbs - glagoli radnje uglavnom opisuju fizičke i namjerne aktivnosti koje subjekt izvodi u rečenici
Iwalk every day for an hour.
Šetam svaki dan po sat vremena.
He suddenlyjumped and cried for help.
Naglo je skočio i vapio za pomoć.
Hecooks more often than I do
On kuha češće nego ja.
state verbs - glagoli stanja opisuju psihičke procese i stanja te generalno stanja u kojima se netko ili nešto nalazi
Ithink they're just snobs.
Ja jednostavno mislim da su oni snobovi.
You can'tlearn a language if you don't use it
Ne možeš naučiti jezik ako ga ne koristiš.
Iprefer taking short breaks during the year.
Preferiram odlaziti na kratke odmore tijekom godine.
U prilogu možemo vidjeti deset
say, get, go, know, think, see, make, come, take, want
Kakve oblike mogu poprimiti glagoli?
Za razliku od hrvatskog jezika, glagoli u engleskom mogu imati samo četiri osnovna oblika:
- osnovni oblik - oblik za infinitive, prvo i drugo lice jednine u prezentu te množinu u prezentu
- nastavak -(e)s - oblik za treće lice jednine
- nastavak -ing - oblik za ing-particip kojim se uglavnom tvore Present Continuous i Past Continuous
- nastavak -ed - oblik za tvorbu ed-participa pravilnih glagola (Past Tense, Past Participle i pasivi)
U tablici uočite navedena pravila pisanja:
- es - kada osnovni oblik glagola završava na -s, -z, -x, -sh, -ch, o
- ing i ed - kada osnovni oblik glagola završava sa: suglasnik + -e: u -ing i -ed participima izbacujemo zadnje slovo e:
bake - baking - baked
netočno:
- ies i ied - kada osnovni oblik glagola završava sa: suglasnik + -y: u prezentu i -ed participu izbacujemo -y i dodajemo nastavke -ies i -ied; nastavak -ing normalno dodajemo bez izbacivanja -y
try - tries - trying - tried
netočno:
Kako tvorimo glagole?
U tvorbi glagola razlikujemo prefikse i sufikse (nastavke).
U tablici možemo vidjeti šest najučestalijih prefiksa koje možemo dodati na postojeći glagol kako bismo mu promijenili značenje:
U sljedećoj tablici možemo vidjeti četiri najučestalija nastavka kojima tvorimo glagole.
Ove nastavke lijepimo na imenice i pridjeve kako bismo tvorili glagole:
Uočite iz primjera primjene da je zajedničko generalno značenje svih nastavaka
Na primjer: učiniti nešto kraćim (short