Pozorno pročitajte tekst.
No što je eksperimentalno razmišljanje? Ako pogledamo veliki dio sedamnaestostoljetne literature o vještičarenju, ona je puna pažljivih opažanja i mnoštva evidencija. Glanvill, glavni filozof u ranom
Kraljevskom Društvu, govorio je o vještičarenju kao paradigmi eksperimentalnog razmišljanja. (...) U znanstvenom razmišljanju teorije su izazivane činjenicama, i jedan od središnjih uvjeta znanstvenog razmišljanja jest da ono mora biti poduprto činjenicama. No kako zapravo činjenice mogu poduprijeti teoriju?
Na ovo pitanje predloženo je nekoliko različitih odgovora. Newton je vjerovao da je svoje zakone dokazao iz činjenica. Bio je ponosan time što ne postavlja puke hipoteze: objavljivao je samo teorije za koje je vjerovao da su dokazane iz činjenica. Konkretno, tvrdio je da je izveo svoje zakone iz ‘fenomena’ koje je otkrio Kepler. No to hvaljenje je besmisleno, jer se prema Kepleru planeti gibaju po elipsama, no prema Newtonovoj teoriji planeti se gibaju po elipsama samo ako ne ometaju jedan drugoga u gibanju. No planeti ometaju jedan drugoga u gibanju. Zato je Newton morao smisliti
perturbacijsku teoriju prema kojoj se nijedan planet ne giba po elipsi.
Danas lagano možemo dokazati da ne može biti valjanog izvoda općeg stava iz bilo kojeg konačnog broja činjenica, pa ipak neprestano čitamo o znanstvenim teorijama koje su činjenicama dokazane. Zašto još uvijek postoji to tvrdoglavo opiranje elementarnoj logici?
Imre Lakatos, Znanost i pseudoznanost
Označite DA ako su zadane tvrdnje točne, a NE ako nisu točne.
7.1. Autor teksta se slaže s Newtonovim vjerovanjem o izvedivosti znanstvenih teorija iz činjenica.
7.2. Prema tekstu, Newton i Kepler vjerovali su u izvedivost zakona prirode iz ograničenoga broja činjenica.
7.3. Prema autoru teksta o vještičarenju se govorilo kao o paradigmi eksperimentalnoga razmišljanja.
7.4. Prema tekstu, vjerovati da si činjenicama dokazao teoriju znači vjerovati da si iz konačnoga broja sudova izveo opći stav.