Građa atoma kroz povijest

Atom je najmanja jedinica građe tvari i njega čine jezgra (protoni i neutroni) i elektroni. Kroz povijest model atoma se razvijao još od doba antičkih znanstvenika poput Demokrita. Već je Demokrit rekao da se sve tvari na svijetu sastoje od malih nedjeljivih čestica atomos. Nakon Demokrita tek je Ruđer Bošković ponovno postavio model atoma, a neke od njegovih ideja zadržane su i danas. Bošković je opisao djelovanje sile između čestica unutar atoma. Ta je sila privlačna na većim udaljenostima i postaje odboja kada se čestice približe. Dalton je dokazao da su atomi najmanje gradivne jedinice elementa. Moderne ideje atoma su postavili Thompson, Rutherford i Bohr, a posljednja teorija o građi atoma naziva se kvantnomehanička teorija.

Thompsonov model atoma (James Thomson)

Spajanjem anode i katode na izvor struje dolazi do pravocrtnog gibanja čestica od katode prema anodi nazvanim katodnim zrakama (elektroni). To je bio dokaz da su atomi dijeljive čestice.

Na temelju toga kreirana je prva modernija i konkretna ideja modela atoma, a on je bio Thompsonov "puding od šljiva". To je model atoma u kojem su sve čestice statične, a gradi ga pozitivno nabijeni "puding" (protoni) na kojemu su raspoređene "šljive" (elektroni). Ukupni naboj je nula odnosno atom je neutralan.

Rutherfordov model atoma (Ernest Rutherford)

Thompsonova ideja nije dugo ostala aktualna i prihvaćen je planetarni model atoma u kojemu se elektroni gibaju oko pozitivno nabijene jezgre. Takav je model Rutherfordov model atoma koji je negirao Thompsonovu statičnost atoma, odnosno elektrona. U njegovom modelu atoma elektroni se gibaju oko pozitivno nabijene jezgre po kružnim putanjama i emitira elektromagnetsko zračenja pri tom kruženju. Većina mase atoma koncentrirana je u jezgri.

Elektrone na kružnoj putanji zadržava centripetalna sila čiju ulogu ima električna sila između jezgre i elektrona.

Na tu ideju, Rutherford je došao bombardiranjem tankog listića zlata alfa-česticama. Ono što se dogodilo jest da su neke alfa-čestice prošle kroz listić, dok su se neke čestice odbijale pod različitim kutovima.

Bohrov model atoma (Niels Bohr)

Unutar atoma nalaze se putanje po kojima se elektroni kreću, a svakom pripada određena količina energije. Dovođenjem energije, elektron prelazi u pobuđeno stanje te se iz njega spontano vraća u putanju niže energije emitirajući energiju.

Kvantnomehanički model atoma

U takvome shvaćanju atoma, elektron ima svojstva i čestice i vala.