Tvorba riječi

Tvorba riječi proučava načine oblikovanja kojima se od postojećih riječi tvore nove.

  • Riječ koja služi kao polazište u tvorbi naziva se osnovna riječ, a riječ koja nastaje tvorbom naziva se tvorenica.
  • Riječi mogu biti tvorbene (nastale su tvorbom od drugih riječi) i netvorbene (njihov nastanak nije jasan, što znači da ih se ne može rastaviti na tvorbene sastavnice).
    • tvorbene riječi: pjev-ač, o-pjev-a-ti, slik-ar-ic-a, sob-o-slik-ar
    • netvorbene riječi: pjev, slika, ja, no…
  • Preoblika je postupak kojim utvrđujemo je li riječ tvorbena tako što se riječ dovodi u vezu s osnovnom riječi ili osnovnim riječima:
    • sutrašnji koji se odnosi na sutra
    • spasilac onaj koji spašava
    • listopad mjesec u kojem pada lišće
    • zelenjeti postajati zelen.
  • Tvorbena je veza veza sadržaja i izraza.
    • Riba i ribar riječi su u tvorbenoj vezi jer među njima postoji sadržajna i izrazna veza.
    • Riba i ribati (‘prati trljajući četkom’ ili ‘usitnjavati’) riječi su koje nisu u tvorbenoj vezi jer među njima postoji samo izrazna veza, ali ne i sadržajna.
    • Fakultet i studij riječi su koje nisu u tvorbenoj vezi jer među njima postoji samo sadržajna veza, ali ne i izrazna.
  • Tvorbena analiza raščlanjivanje je tvorenice na tvorbene sastavnice.
    • Tvorbeni šav granica je između tvorbenih sastavnica.
      • tvorbena analiza ≠ morfemska analiza
        • morfemska analiza: slik-ar-ic-a; na-gluh-ost-Ø
        • tvorbena analiza: slikar-ica; nagluh-ost
    • U tvorbenoj je analizi potrebno prvo odrediti tvorbenu osnovu.
    • Tvorbena osnova dio je tvorenice koji je zajednički osnovnoj riječi i tvorenici:
tvorenica
preoblika
osnovna riječ
tvorbena osnova
tvorbena analiza

zidar

onaj koji zida

zidati

zid

zid-ar

  • Tvorbeni načini jesu izvođenje i slaganje.
    • Izvođenje je tvorbeni postupak u kojemu od jedne osnovne riječi izvodimo tvorenicu (umišljen - umišljen-ost).
      • Izvedenice (riječi koje nastaju izvođenjem) nastaju prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom tvorbom.
    • Slaganje je takav tvorbeni postupak u kojemu od dviju osnovnih riječi slažemo tvorenicu (roman, pisac - romanopisac).
      • Složenice (riječi koje nastaju slaganjem) nastaju čistim slaganjem, složeno-sufiksalnom tvorbom i srastanjem.

Izvođenje

Sufiksalna tvorba

  • tvorbena osnova + sufiks
    • čokolad(a) + -ica
    • sufiks (tvorbeni nastavak) sam po sebi nema značenje i nikada ne dolazi u samostalnoj uporabi
      • tvorbeno značenje dobiva tek kada je u vezi s tvorbenom osnovom

Tvorba imenica

  • roditelj, mljekar, voz, krivac, sretnik, luđak, slikarica, sutkinja, lažljivac, Zagrepčanin, Varaždinac, Hrvatica, ljekarna, čitaonica, stolica, prekid, umišljenost, prijateljstvo, zaljubljenost, medvjed, zeč, lutkica, muškarčina, jezičina, cvijeće, momčad, igranje, kupanje, otkriće, prljavština, geografija, psihoterapija

Tvorba pridjeva

  • ponosan, ženstven, muževan, mamin, djedov, Kamovljev, samcat, kućni, školski, jučerašnji, plivaći
  • posuđene osnove: katastrofalan, elementaran, subjektivan

Tvorba priloga

  • ljetos, večeras, naglavačke, stojećki, djelomice, hotimice, bolje (od pridjeva bolji)

Tvorba glagola

  • sufiks se umeće između tvorbene osnove i infinitivnoga nastavka
    • riješ-i-ti, rješ-ava-ti, kup-i-ti, kup-ova-ti, misl-i-ti, crven-je-ti, plak-a-ti, kuc-nu-ti, odluč-iva-ti

Prefiksalna tvorba

  • prefiks + tvorbena osnova
    • iz- + misliti

Tvorba imenica

  • potpredsjednik, nesreća, autobiografija, postdiplomski, preddiplomski, međukorak, mikrosustav, agroekonomija, neoklasicizam

Tvorba pridjeva

  • osrednji, neljubazan, presretan, sulud, priprost, protuteroristički, prototip, predzadnji, asocijalan, hipersenzibilan, postmodernistički, antiratni

Tvorba priloga

  • olako, prohladno, preblizu, neiskreno, prekosutra

Tvorba glagola

  • dosjetiti se, izračunati, iskupiti, nacrtati, nadjačati, natkriti, očistiti, obgrliti, optužiti, odgurnuti, potražiti, podmetnuti, potpisati, prešarati, predvidjeti, prisjećati se, prolistati, razriješiti, srušiti, sudjelovati, uplašiti, uzmaknuti, uskraćivati, čuvati, zbaciti, zaplakati

Prefiksalno-sufiksalna tvorba

  • prefiks + tvorbena osnova + sufiks
    • po- + glav(a) + - ica

Tvorba imenica

  • beznađe (bez- + nad(a) + -je), besparica, naprstak, nizbrdica, Podunavlje, primorje

Tvorba pridjeva

  • beznadan, bešuman (bez- + šum(Ø) + -an), izvannastavni, podzemni, interdisciplinarni

Tvorba priloga

  • naglavce, potrbuške, izdaleka (iz- + dalek(Ø) + -a), nasmrt (na- + smrt(Ø) + Ø), ujutro (u- + jutr(o) + -o)

Tvorba glagola

  • od imenice: potruditi se, uprizoriti, osluhnuti, ogladnjeti,
  • od pridjeva: omogućiti, pocrvenjeti, objasniti
  • od zamjenica: posvojiti

Slaganje

Slaganje (čisto slaganje)

  • tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova
    • rob + -o- + vlasnik
    • Polusloženice su nepotpune složenice koje je moguće prepoznati po spojnici između dviju tvorbenih osnova; za razliku od čistih složenica koje imaju jedan naglasak, unutar polusloženice svaka riječ zadržava svoj naglasak:
      • remek-djelo, hrvatsko-engleski.

Složeno-sufiksalna tvorba

  • tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova + sufiks
    • vidljiv sufiks:
      • srednj + -o- + škol(Ø) + -ac > srednjoškolac
      • dalek + -o- + vid(Ø) + -an > dalekovidan
      • Star + -o- + grad(Ø) + -janin > Starograđanin
    • sufiks koji nije vidljiv:
      • ruk + -o- + pis(ati) + Ø > rukopis
      • vod + -o- + pad(ati) + Ø > vodopad
      • nog + -o- + met(ati) + Ø > nogomet
    • Tvorenice s ništičnim sufiksom uglavnom imaju u prvom dijelu imeničnu, a u drugom dijelu glagolsku osnovu:
      • kiš + -o- bran(iti) + Ø > kišobran
      • list + -o- pad(ati) + Ø > listopad.
    • Osnova u drugom dijelu može biti i imenična (tako nastaju pridjevi)
      • brz + -o- + nog + Ø > brzonog
      • dug + -o- + vrat + Ø > dugovrat.

Srastanje

  • Dvije osnovne riječi srastaju u tvorenicu koju ne povezuje spojnik.
  • Tvorenica nastala srastanjem naziva se sraslica.
    • Oče + naš > Očenaš
    • tako + zvani > takozvani
    • tko + god > tkogod
    • dan + gubiti > dangubiti
    • Stari + grad > Starigrad
    • na + sreću > nasreću

Preobrazba (konverzija)

  • Tvorbeni način pri kojem nove riječi nastaju prijelazom iz jedne u drugu vrstu riječi, s time da se ne mijenja glasovni sastav riječi, ali joj se mijenjaju gramatička obilježja i sintaktički položaj zove se preobrazba:
    • idući (prilog) > idući (pridjev)
    • hrvatska (pridjev) > Hrvatska (imenica)
    • sredinom (imenica) > sredinom (prijedlog).

    • Iznad nas je lijepo nebo.
      • gramatičko obilježje: pridjev, N jd. s. r.
      • sintaktički položaj: nalazi se uz subjekt - atribut
    • Rekli su joj da lijepo pjeva.
      • gramatičko obilježje: prilog
      • sintaktiči položaj: nalazi se uz predikat - priložna oznaka načina
PRIPREME ZA MATURU

Složi svoju kombinaciju i uštedi do

140 eura!

ŠTO ČEKAŠ?

Isprobaj potpuno besplatno!

Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.

*Besplatan pristup ne zahtijeva unos kartice.
Online pripreme za maturu i instrukcije za srednju školu. Dostupno 24/7.
© 2023, Gradivo.hr