Tvorba riječi proučava načine oblikovanja kojima se od postojećih riječi tvore nove.

• Riječ koja služi kao polazište u tvorbi naziva se osnovna riječ, a riječ koja nastaje tvorbom naziva se tvorenica.
• Riječi mogu biti tvorbene (nastale su tvorbom od drugih riječi) i netvorbene (njihov nastanak nije jasan, što znači da ih se ne može rastaviti na tvorbene sastavnice).
  • tvorbene riječi: pjev-ač, o-pjev-a-ti, slik-ar-ic-a, sob-o-slik-ar
  • netvorbene riječi: pjev, slika, ja, no…
• Preoblika je postupak kojim utvrđujemo je li riječ tvorbena tako što se riječ dovodi u vezu s osnovnom riječi ili osnovnim riječima:
  • sutrašnji → koji se odnosi na sutra
  • spasilac → onaj koji spašava
  • listopad → mjesec u kojem pada lišće
  • zelenjeti → postajati zelen.
• Tvorbena je veza veza sadržaja i izraza.
  • Riba i ribar riječi su u tvorbenoj vezi jer među njima postoji sadržajna i izrazna veza.
  • Riba i ribati (‘prati trljajući četkom’ ili ‘usitnjavati’) riječi su koje nisu u tvorbenoj vezi jer među njima postoji samo izrazna veza, ali ne i sadržajna.
  • Fakultet i studij riječi su koje nisu u tvorbenoj vezi jer među njima postoji samo sadržajna veza, ali ne i izrazna.
• Tvorbena analiza raščlanjivanje je tvorenice na tvorbene sastavnice.
  • Tvorbeni šav granica je između tvorbenih sastavnica.
    • tvorbena analiza ≠ morfemska analiza
      • morfemska analiza: slik-ar-ic-a; na-gluh-ost-Ø
      • tvorbena analiza: slikar-ica; nagluh-ost
  • U tvorbenoj je analizi potrebno prvo odrediti tvorbenu osnovu.
  • Tvorbena osnova dio je tvorenice koji je zajednički osnovnoj riječi i tvorenici:

• Tvorbeni načini jesu izvođenje i slaganje.
  • Izvođenje je tvorbeni postupak u kojemu od jedne osnovne riječi izvodimo tvorenicu (umišljen - umišljen-ost).
    • Izvedenice (riječi koje nastaju izvođenjem) nastaju prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom tvorbom.
  • Slaganje je takav tvorbeni postupak u kojemu od dviju osnovnih riječi slažemo tvorenicu (roman, pisac - romanopisac).
    • Složenice (riječi koje nastaju slaganjem) nastaju čistim slaganjem, složeno-sufiksalnom tvorbom i srastanjem.

Izvođenje

Sufiksalna tvorba

• tvorbena osnova + sufiks
  • čokolad(a) + -ica
  • sufiks (tvorbeni nastavak) sam po sebi nema značenje i nikada ne dolazi u samostalnoj uporabi
    • tvorbeno značenje dobiva tek kada je u vezi s tvorbenom osnovom

Tvorba imenica

• roditelj, mljekar, vozač, krivac, sretnik, luđak, slikarica, sutkinja, lažljivac, Zagrepčanin, Varaždinac, Hrvatica, ljekarna, čitaonica, stolica, prekidač, umišljenost, prijateljstvo, zaljubljenost, medvjedić, zečić, lutkica, muškarčina, jezičina, cvijeće, momčad, igranje, kupanje, otkriće, prljavština, geografija, psihoterapija

Tvorba pridjeva

• ponosan, ženstven, muževan, mamin, djedov, Kamovljev, samcat, kućni, školski, jučerašnji, plivaći
• posuđene osnove: katastrofalan, elementaran, subjektivan

Tvorba priloga

• ljetos, večeras, naglavačke, stojećki, djelomice, hotimice, bolje (od pridjeva bolji)

Tvorba glagola

• sufiks se umeće između tvorbene osnove i infinitivnoga nastavka
  • riješ-i-ti, rješ-ava-ti, kup-i-ti, kup-ova-ti, misl-i-ti, crven-je-ti, plak-a-ti, kuc-nu-ti, odluč-iva-ti

Prefiksalna tvorba

• prefiks + tvorbena osnova
  • iz- + misliti

Tvorba imenica

• potpredsjednik, nesreća, autobiografija, postdiplomski, preddiplomski, međukorak, mikrosustav, agroekonomija, neoklasicizam

Tvorba pridjeva

• osrednji, neljubazan, presretan, sulud, priprost, protuteroristički, prototip, predzadnji, asocijalan, hipersenzibilan, postmodernistički, antiratni

Tvorba priloga

• olako, prohladno, preblizu, neiskreno, prekosutra

Tvorba glagola

• dosjetiti se, izračunati, iskupiti, nacrtati, nadjačati, natkriti, očistiti, obgrliti, optužiti, odgurnuti, potražiti, podmetnuti, potpisati, prešarati, predvidjeti, prisjećati se, prolistati, razriješiti, srušiti, sudjelovati, uplašiti, uzmaknuti, uskraćivati, uščuvati, zbaciti, zaplakati

Prefiksalno-sufiksalna tvorba

• prefiks + tvorbena osnova + sufiks
  • po- + glav(a) + - ica

Tvorba imenica

• beznađe (bez- + nad(a) + -je), besparica, naprstak, nizbrdica, Podunavlje, primorje

Tvorba pridjeva

• beznadan, bešuman (bez- + šum(Ø) + -an), izvannastavni, podzemni, interdisciplinarni

Tvorba priloga

• naglavce, potrbuške, izdaleka (iz- + dalek(Ø) + -a), nasmrt (na- + smrt(Ø) + Ø), ujutro (u- + jutr(o) + -o)

Tvorba glagola

• od imenice: potruditi se, uprizoriti, osluhnuti, ogladnjeti,
• od pridjeva: omogućiti, pocrvenjeti, objasniti
• od zamjenica: posvojiti

Slaganje

Slaganje (čisto slaganje)

• tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova
  • rob + -o- + vlasnik
  • Polusloženice su nepotpune složenice koje je moguće prepoznati po spojnici između dviju tvorbenih osnova; za razliku od čistih složenica koje imaju jedan naglasak, unutar polusloženice svaka riječ zadržava svoj naglasak:
    • remek-djelo, hrvatsko-engleski.

Složeno-sufiksalna tvorba

• tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova + sufiks
  • vidljiv sufiks:
    • srednj + -o- + škol(Ø) + -ac > srednjoškolac
    • dalek + -o- + vid(Ø) + -an > dalekovidan
    • Star + -o- + grad(Ø) + -janin > Starograđanin
  • sufiks koji nije vidljiv:
    • ruk + -o- + pis(ati) + Ø > rukopis
    • vod + -o- + pad(ati) + Ø > vodopad
    • nog + -o- + met(ati) + Ø > nogomet
  • Tvorenice s ništičnim sufiksom uglavnom imaju u prvom dijelu imeničnu, a u drugom dijelu glagolsku osnovu:
    • kiš + -o- bran(iti) + Ø > kišobran
    • list + -o- pad(ati) + Ø > listopad.
  • Osnova u drugom dijelu može biti i imenična (tako nastaju pridjevi)
    • brz + -o- + nog + Ø > brzonog
    • dug + -o- + vrat + Ø > dugovrat.

Srastanje

• Dvije osnovne riječi srastaju u tvorenicu koju ne povezuje spojnik.
• Tvorenica nastala srastanjem naziva se sraslica.
  • Oče + naš > Očenaš
  • tako + zvani > takozvani
  • tko + god > tkogod
  • dan + gubiti > dangubiti
  • Stari + grad > Starigrad
  • na + sreću > nasreću

Preobrazba (konverzija)

• Tvorbeni način pri kojem nove riječi nastaju prijelazom iz jedne u drugu vrstu riječi, s time da se ne mijenja glasovni sastav riječi, ali joj se mijenjaju gramatička obilježja i sintaktički položaj zove se preobrazba:
  • idući (prilog) > idući (pridjev)
  • hrvatska (pridjev) > Hrvatska (imenica)
  • sredinom (imenica) > sredinom (prijedlog).

• • Iznad nas je lijepo nebo.
    • gramatičko obilježje: pridjev, N jd. s. r.
    • sintaktički položaj: nalazi se uz subjekt - atribut
  • Rekli su joj da lijepo pjeva.
    • gramatičko obilježje: prilog
    • sintaktiči položaj: nalazi se uz predikat - priložna oznaka načina