Zavisnosložene rečenice

Surečenice zavisnolosloženih rečenica čine jednu strukturnu i smislenu cjelinu, zbog čega su ovisne jedna o drugoj.

• Glavna surečenica je samostalna, dok zavisna ovisi o glavnoj.
• Zavisna surečenica uvrštava se u ustrojstvo glavne (osnovne) rečenice.
• Zavisna surečenica uvrštava se u glavnu na mjesto nekoga njezinog rečeničnog člana (predikata, subjekta, objekta, priložne oznake ili atributa).
• Veznici u zavisnosloženim rečenicama (subjunktori) sastavnice su zavisnih surečenica:
  • Učenici su se dogovorili gdje će ići na maturalac.
• Moguća je pojava suodnosnih riječi (riječi, najčešće pokaznih zamjenica ili priloga, koje se pojavljuju ispred veznika uspostavljajući tako vezu između glavne i zavisne surečenice):
  • Godina je takva da ne može biti bolja.
  • Idi tamo kamo te srce vodi.
• Tipovi zavisnosloženih rečenica jesu: predikatna, subjektna, objektna, atributna, priložna (mjesna, vremenska, načinska, uzročna, posljedična, namjerna, dopusna, pogodbena).

Predikatna rečenica

• zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi prema osnovnoj kao što se imenski dio predikata odnosi prema glagolskom dijelu.
  • U takvim rečenicama dolaze oblici pomoćnog glagola biti koji čine sponu ili kopulu između glavne i zavisne surečenice.
  • Vezna sredstva jesu odnosne zamjenice (koji, kakav, čiji, što) i veznik da:
    • Dan je da ne može biti bolji.
    • Ni zime nisu što su nekad bile.
  • Predikatna rečenica ne može se napraviti od glagolskog predikata.

Subjektna rečenica

• zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema glavnoj odnosi onako kako se subjekt odnosi prema predikatu
  • zavisna rečenica odgovara na pitanje za subjekt (Tko? Što?)
  • u glavnoj surečenici nema subjekta
  • odnosna rečenica: zavisna se surečenica uvrštava pomoću odnosnih zamjenica ili zamjeničkih priloga u glavnu surečenicu
    Uspješan je (onaj) koji planira na vrijeme.
    • surečenice se odvajaju zarezom samo u inverziji:
      Tko rano rani, dvije sreće grabi.
  • izrična rečenica: zavisna surečenica uvodi se u glavnu pasiviziranim oblicima glagola ili predikatnim izrazima koji označuju mišljenje, osjećanje, govorenje itd.
    • veznici: da, kako, gdje
      Govori se da je tvoja obitelj bogata.
      Misli se kako Hrvati malo čitaju.
  • zavisnoupitna: zavisna surečenica ima oblik pitanja ovisan o pasivnim glagolima i predikatnim izrazima koji označuju pitanje, govorenje, mišljenje, osjećanje itd.
    Pitanje je odakle početi.
    Poznato je tko ima probleme.

Objektna rečenica

• zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema glavnoj odnosi onako kako se objekt odnosi prema predikatu
  • odnosna: zavisna surečenica uvodi se u glavnu na mjesto njezina objekta odnosnim zamjenicama
    • vezna sredstva: odnosne zamjenice
      Studirao je (ono) što voli.
  • izrična: zavisna surečenica uvodi se u glavnu na mjesto njezina objekta aktivnim glagolima govorenja, mišljenja, osjećanja i itd.
    • vezna sredstva: gdje, kako, da, neka
      Poručili su kako im je stalo.
      Rekla mu je da je sretna.
  • zavisnoupitna: zavisna surečenica ima oblik upitne rečenice ovisan o oblicima glagola koji označuje pitanje, govorenje, zahtijevanje, mišljenje itd.
    • vezna sredstva: tko, što, zašto, gdje, kamo, kada
      Pitaj ga gdje je bio.
      Znaš li koliko je sati?
      Ne znamo zašto se ljuti na nas.

Atributna rečenica

• zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjesto atributa.
  • odgovara na pitanja koja se postavljaju za atribut (Kakav? Koji? Čiji? Kolik?)
  • imenica (ili imenska riječ) otvara mjesto atributnoj rečenici
  • vezna sredstva: koji, čiji, kakav, kolik, gdje, kamo, kud, odakle, kad, da
  • atributna je rečenica zapravo prošireni atribut
    • zanimljiva knjiga > knjiga koja je zanimljiva
      Čitam knjigu koja je zanimljiva. (Kakvu knjigu čitam?)
• potrebno je razlikovati atributnu od mjesne i vremenske rečenice:
  • atributna: Sjedili su na klupi gdje smo se prvi put poljubili. (Na kakvoj klupi?)
  • mjesna: Sjedili su ondje gdje smo se prvi put poljubili. (Gdje su sjedili?)
  • atributna: Bilo je trenutaka kada bi se nasmijala. (Kakvih je trenutaka bilo?)
  • vremenska: Vidjeli su ih kada su se prvi put poljubili. (Kada su ih vidjeli?)