Red riječi u rečenici

Neobilježen i obilježen red riječi

• Rečenica je s obzirom na obavijest koju prenosi sastavljena od dvaju dijelova: teme (onoga što je poznato) i reme (onoga što je novo). Ti dijelovi čine obavijesno rečenično ustrojstvo. U gramatičkome rečeničnom ustrojstvu tema je najčešće subjekt, a rema predikat, objekt i priložna oznaka.
• Red riječi može biti neobilježen (neutralan) i obilježen.

Neobilježen red riječi

• Atribut i atributni skup te apozicija i apozicijski skup dolaze ispred subjekta ili bilo koje druge imenice, subjekt dolazi ispred predikata, a objekt i priložne oznake nakon predikata.
  • • Marljivi učenik Ante pripremao se za maturu ljetos.

Obilježen red riječi

• Obilježen je red riječi svako odstupanje od neobilježena reda riječi, koje se naziva inverzijom.
  • Ako se apoziciju ili atribut, odnosno apozicijski ili atributni skup stavlja iza subjekta koji opisuju, potrebno ih odvojiti od ostatka rečenice zarezima: Ante, marljivi učenik, pripremao se za maturu ljetos.
• Promjena redoslijeda rečeničnih dijelova ovisi o tome što je u toj rečenici obavjesnije i novije, odnosno koji se rečenični dio želi naglasiti. Tako se ono što se želi naglasiti stavlja na početak ili na kraj rečenice.
  • Takvo je odstupanje karakteristično za razgovorni i publicistički stil:
    • Utakmica je bila napeta. U posljednjoj je minuti gol zabio nenadmašan kapetan.
  • Osim za razgovorni i publicistički, obilježen je redoslijed riječi karakterističan za književnoumjetnički stil, čime se posebnim isticanjem pojedinoj sintagmi daje dodatno značenje:
    • Riječ vaša protiv moje je.

Obvezatni red riječi

Nenaglašene riječi

• proklitike (prislonjenice, prednaglasnice) - riječi ispred naglašene riječi s kojom čine naglasnu cjelinu
• enklitike (naslonjenice, zanaglasnice) - riječi koje se nalaze iza naglašene riječi s kojom čine naglasnu cjelinu

Prednaglasnice (proklitike):

• jednosložni prijedlozi: od, do, u, za, s(a)
• dvosložni prijedlozi: među, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema, oko
• trosložni prijedlozi: umjesto
• prijedlozi s -iz: iznad, između, ispod, ispred
• veznici: a, i, ni, da, kad
• niječna čestica: ne

Zanaglasnice (enklitike)

• zamjeničke:
  • nenaglašeni obilici osobnih zamjenica:
    • genitiv: me, te, ga, je, nas, vas, ih
    • dativ: mi, ti, mu, joj, nam, vam, im
    • akuzativ: me, te, ga, ju, nju, nas, vas, ih
  • nenaglašeni oblik povratne zamjenice:
    • genitiv: se
    • dativ: si
    • akuzativ: se
• glagolske:
  • nenaglašeni oblici prezenta glagola biti:
    • sam, si, je, smo, ste, su
  • nenaglašeni oblici prezenta glagola htjeti:
    • ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će
  • nenaglašeni oblici aorista glagola biti
    • bih, bi, bi, bismo, biste, bi
• vezničko-upitne:
  • li

Redoslijed enklitika

1. Kada se jedna pored druge nađu zamjenička i glagolska enklitika, prvo dolazi glagolska:
   Voljela bih te vidjeti danas.

• iznimka: Ako se radi o prezentu trećeg lica jednine pomoćnog glagola biti, tada glagolska enklitika je dolazi iza zamjeničke enklitike.
  Želio mu je dobro.

1. Ako dolaze dvije zamjeničke enklitike jedna za drugom, onda najprije dolazi ona koja je u dativu.
   Ako im ga daruješ, prihvatit će ponudu.
2. Ako se u rečenici nađu glagolska enklitika, zamjenička enklitika u dativu i akuzativu ili genitivu i riječca li, poredak je:

• riječca li
• glagolska enklitika* (osim ako se radi o enklitici je)
• zamjenička enklitika u dativu
• zamjenička enklitika u genitivu ili akuzativu

Misliš li da će im ih posuditi?
Misliš li da im ih je već posudio?

Najčešće pogreške:

• pisanje aorista pomoćnog glagola biti
  Ja bi volio to. > Ja bih to volio.
  Mi bi voljeli to. > Mi bismo to voljeli.
  Vi bi to voljeli. > Vi biste to voljeli.
• poredak enklitika u rečenici
  • August Šenoa je pisao romane, povjestice i pjesme.
    • August Šenoa pisao je romane, povjestice i pjesme.
    • August je Šenoa pisao romane, povjestice i pjesme.