Rečenice po sastavu i nezavisnosložene rečenice

• Rečenice se po sastavu dijele na jednostavne i složene.
• Jednostavne rečenice one su rečenice koje imaju samo jedan predikat, a one mogu biti:
  • neproširene: imaju samo jedan predikat i subjekt
    Modrić je kapetan.
  • proširene: imaju jedan predikat, subjekt i dodatke (objekt, priložnu oznaku, atribut i apoziciju)
    Kapetan Modrić osvojio je srebrnu medalju u Rusiji.
  • neraščlanjene: subjekt nije moguće uvrstiti, nepoznat je ili se ne smije imenovati
    Danas je sparno.
    Treba učiti.
    Spava mu se.
• Složene rečenice imaju dva ili više predikata te nastaju povezivanjem više jednostavnih rečenica koje nazivamo surečenicama:
  • Probudili smo se i krenuli učiti jer smo shvatili da nam vrijeme izmiče.
    • prve dvije ne ovise jedna o drugoj, dok treća i četvrta ovise o prvim dvjema
    • radi se o mnogostrukosloženoj rečenici.
  • S obzirom na to kako se jednostavne rečenice sklapaju u složenu, razlikuju se tri vrste sklapanja:
    • sklapanje povezivanjem - način sklapanja nezavisnosloženih rečenica
      Nazvala sam te, ali mi se nisi javila.
    • sklapanje uvrštavanjem - način sklapanja zavisnosloženih rečenica
      Nazvala sam te jer sam vidjela propušteni poziv.
    • sklapanje bez veznika (asindetsko sklapanje)
      Nisam ti se mogla javiti, zvala sam te, nisi mi se javila.

Nezavisnosložene rečenice

• složene rečenice u kojima surečenice čine cjelinu, ali strukturno ne ovise jedna o drugoj (jedna surečenica ne postaje sastavnim dijelom druge) povezuju se veznicima (konjunktorima)
• mogu biti:
  • sastavne
    • surečenice povezuje određeno zajedništvo
      Plakali su i smijali se od sreće.
    • veznici: i, pa, te, ni, niti
      • veznikom i izriče se istovremenost (Plakali su i smijali se od sreće.) i poslijevremenost (Pojeli smo tortu i krenuli kući.)
      • veznikom te izriče se istovremenost (Gledali smo more te mu se divili.) i poslijevremenost (Došli smo do vrha te napravili pauzu.)
      • veznik pa izriče poslijevremenost
        Pojeli smo tortu pa krenuli kući.
      • veznici ni i niti niječne su inačice veznika i
        Nije ni pio ni jeo.
        Niti je pio niti je jeo.
        (kada se rečenice niječu veznikom “niti”, glagol je u jesnom obliku)
    • surečenice se ne odvajaju zarezom (osim ispred veznika pa kada se u rečenici izriče uzročno-posljedični odnos)
      Jako je toplo, pa sam skinula jaknu.
  • suprotne
    • sadržaj jedne surečenice suprotstavlja se sadržaju druge
    • suprotni veznici: a, ali, nego, no, već
      Želim više izlaziti, ali nemam vremena.
    • surečenice se odvajaju zarezom
  • rastavne
    • sadržaji surečenica međusobno se isključuju
    • veznik: ili
      Slavite li Novu godinu u klubu ili ćete biti kod prijatelja?
    • surečenice se ne odvajaju zarezom
  • isključne
    • sadržaj jedne surečenice isključuje sadržaj druge
    • veznici: samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što
      Svi su mi čestitali rođendan, samo ti nisi.
    • surečenice se odvajaju zarezom
  • zaključne
    • sadržaj druge surečenice proizlazi kao zaključak prve
    • veznici: dakle, stoga, zato
      Vaše dijete nije došlo na ispit, stoga moramo razgovarati.
    • surečenice se odvajaju zarezom

Vrste nezavisnosloženih rečenica bez veznika (asindetsko sklapanje):

• rečenični niz
  • surečenice nanizane jedna do druge. bez određenije značenjske veze među njima i odvojene zarezima
    • Ljetni je dan, sunce nas obasjava, povjetarac nježno nosi miris pokošene trave, bijeli oblaci postaju nam šeširi.
• sastavne rečenice bez veznika
  • surečenice odvojene zarezom, a među njima može postojati uzročno-posljedični, vremenski, mjesni odnos
    • Otišla sam na more, tamo ću ostati neko vrijeme.
• suprotne rečenice bez veznika
  • surečenice se odvajaju zarezom, a sadržaji su im suprotstavljeni
    • Brat studira matematiku, sestra fiziku.
• rastavne rečenice bez veznika
  • surečenice najčešće odvojene crticom; sadržaj jedne surečenice isključuje sadržaj druge
    • Hoćeš - nećeš, pisat ćeš maturu.