Priložne zavisnosložene rečenice i sklapanje bez veznika

Priložne rečenice

• mjesna: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake mjesta u glavnu surečenicu
  • označava mjesto radnje glavne surečenice
  • vezna sredstva: gdje, kamo, kuda, odakle, dokle, ovamo, tamo, onamo itd.
    Idem tamo gdje je sve po mom.
• vremenska: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake vremena u glavnu surečenicu
  • označava vrijeme radnje glavne surečenice
  • vezna sredstva: kad, otkad, dokad, dok, čim, nakon što, prije nego što, pošto itd.
    Probudio se kada je zazvonio alarm.
• načinska: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake načina u glavnu surečenicu
  • zavisna surečenica označava način vršenja radnje u glavnoj surečenici
  • vezna sredstva: (onako, tako, ovako) kako, što
    Napravi to onako kako smo ti rekli.
    Igraj kako možeš.
• dopusna: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake dopuštanja u glavnu surečenicu
  • radnja glavne rečenice odvija se unatoč tome što je u suprotnosti sa sadržajem glavne surečenice, tj. radnja se odvija unatoč tome što ne postoje uvjeti za njezino ostvarenje izrečeni u zavisnoj surečenici (ili se radnja glavne surečenice ne odvija unatoč tome što postoje uvjeti za njezino ostvarenje izrečeni u zavisnoj surečenici)
  • vezna sredstva: iako, premda, makar, usprkos tome što, unatoč tome što, uza sve to itd.
    Došla je unatoč tome što se nije najavila.
    Iako smo odlično igrali, nismo osvojili zlato.
• uzročna: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake uzroka u glavnu surečenicu
  • zavisnom surečenicom označava se uzrok vršenja radnje glavne surečenice
  • glavna surečenica ima posljedicu, a zavisna uzrok
  • prvo se treba dogoditi radnja zavisne surečenice da bi se dogodila radnja glavne
  • vezna sredstva: jer, što, budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što, kako, kad
    • Dora nije razgovarala sa mnom jer se ljutila na mene.
  • veznici budući da, kako, s obzirom na to da uvrštavaju se u inverznom redu surečenica
    • Budući da su imali dobre ocjene, upisali su željene fakultete.
    • Kako je već jako kasno, krenut ćemo kući.
    • S obzirom na to da nisu imali račun, ne mogu zamijeniti cipele.
• posljedična: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake posljedice u glavnu surečenicu
  • zavisnom surečenicom označava se posljedica glavne surečenice
  • glavna surečenica ima uzrok, a zavisna posljedicu
  • vezna sredstva: da, tako da, toliko da
    • Bilo je predivno na koncertu da su mi zasuzile oči.
• namjerna: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake namjere u glavnu surečenicu
  • zavisnom surečenicom označava se namjera glavne surečenice
  • prvo se treba dogoditi radnja u glavnoj surečenici, a potom u zavisnoj (razlika između uzročne i namjerene rečenice)
  • vezna sredstva: da, kako, neka, li, eda (stariji oblik)
    • Idem u teretanu kako bih izgledao bolje.
    • Jede voće i povrće da bi bila zdrava.
    • Vježba ne bi li smršavio.
    • Pošalji ga u dućan neka kupi mlijeko.
• pogodbena: zavisnosložena rečenica u kojoj se glavna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake pogodbe u glavnu surečenicu
  • zavisna surečenica označava uvjet pod kojim se odvija radnja glavne surečenice
  • stvarna (realna)
    • ako se ostvari uvjet izrečen zavisnom surečenicom, ostvarit će se i sadržaj glavne surečenice
    • uvjet je stvaran
    • vrijeme može biti prošlo, sadašnje i buduće
      • veznik li dolazi samo uz prezent i futur drugi
      • u zavisnoj surečenici stvarne pogodbene rečenice pravilno je upotrijebiti futur drugi, a ne futur prvi
        Ako ćeš učiti, otvarat će ti se putovi.
        Ako budeš učio, otvarat će ti se putovi.
    • nema kondicionala ni u jednoj surečenici
    • vezna sredstva: ako, li, ukoliko
      • Ne možeš imati dobre ocjene ako ne učiš.
      • Budeš li učio na vrijeme, položit ćeš sve ispite.
  • moguća (potencijalna)
    • upitno je hoće li se izvršiti radnja zavisne i glavne surečenice
    • uvjet je moguć
    • u zavisnim surečenicama glagol je uvijek u kondicionalu
    • vezna sredstva: kad, ako
      • Kad bih imao vremena, čitao bih više knjiga.
      • Došli bismo do vas ako bismo stigli na vrijeme.
  • nestvarna (irealna)
    • radnja glavne rečenice neće se ostvariti
    • uvjet ne neostvariv
    • u zavisnim rečenicama s veznikom da glagol je izrečen u sadašnjem ili prošlom vremenu
    • glavna rečenica sadržava kondicional prvi ili drugi
    • vezna sredstva: da, kad
      • Da sam imala priliku, pronašla bih novi posao.
      • Kad bih osvojio loto, bio bih najsretniji.
• mnogostruko složena rečenica - rečenica koja se sastoji od triju ili više nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica te jedne glavne surečenice.
  • broj surečenica određuje se prema broju predikata u svakoj surečenici
    • To je najposebniji grad, a to potvrđuje i činjenica da su mnogi pisci pisali o njemu te tvrdili kako nigdje na svijetu nisu bili sretniji.

Zavisnosložene rečenice mogu se sklapati bez veznika (asindetsko sklapanje):

• izjavna bezveznička rečenica
  • glagoli izricanja, mišljenja, osjećanja:
    Dobro ste rekle: ponavljanje je majka znanja.
    Molim lijepo, uđite slobodno.
  • glagoli: savjetovati, imati ideju, biti poznato itd.
    Savjetujem ti: slušaj svoje srce.
    Istina je: treba vjerovati sebi.
• rečenica s upućivačkim riječima
  • glavna surečenica ima zamjenicu ili zamjenički prilog koji su bez vlastita sadržaja, a koji upućuju na sadržaj koji slijedi
  • vezničke riječi: ovo, ono, onaj, taj, takav, onakav
    To je ono: ne smiješ psovati pred roditeljima.
    Moja mama je takva: stalno se brine o svemu.