Morfologija - uvod

Morfologija je znanstvena disciplina koja proučava vrste riječi i njihove oblike.

Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima značenje. Jedna se riječ može sastojati od jednog morfema ili više njih.

Morfemska analiza je postupak kojim rastavljamo riječi na morfeme.

Alomorf je inačica morfema koja se izrazom djelomično ili potpuno razlikuje od njega, dok joj je sadržaj jednak. Nastaje kao rezultat glasovnih promjena.
majka - majci - majčici
bog - bozi - bože
peku - pečem - peci

Supletivni alomorfi potpuno su različiti alomorfi istog morfema: čovjek - ljudi, zao - gori, ja - mene.

Podjela morfema:

a) morfemi s obzirom na svoj položaj u riječi: prefiksalni, korijenski, sufiksalni

• korijenski morfem - nosi temeljno značenje riječi, odnosno leksičko značenje riječi: o-kriv-i-ti, kriv-ica, kriv-ac
• afiksalni morfemi
  • prefiksalni - dopunjuje temeljno značenje riječi: o-pis-an-a, na-pis-a-ti, iz-pis-em
  • sufiksalni - dopunjuju temeljno značenje riječi (pjev-ač-Ø, pjev-ač-ic-a, pjev-ic-a) te sadrže gramatičko značenje riječi (pjev-ač-Ø, pjev-ač-ic-a, pjev-ic-a)

b) morfemi s obzirom na svoju ulogu:

• rječotvorni (leksički): prefiksalni, korijenski i sufiksalni morfem (po-glav-ic)
  • njima se stvaraju nove riječi
• oblikotvorni (gramatički): sufiksalni morfemi koji nose gramatičko značenje; služe za stvaranje različitih oblika iste riječi (a)
  • zahvaljujući njima određujemo gramatičke kategorije riječi (rod, broj i padež za imenske riječi, a lice, broj i vrijeme za glagole)

PO-GLAV-IC-U - radi se o A jd. ž. r.

ŠKOL-SK-I - N jd. m. r.
ŠKOL-SK-OGA - G jd. m. r.
ŠKOL-SK-OMU - D jd. m. r.

ZID-AR-Ø
ZID-AR-A
ZID-AR-U
ZID-AR-OM

KUHARIC-A
KUHARIC-E
KUHARIC-I
KUHARIC-U

Osnova riječi:

a) oblikotvorna osnova - služi za tvorbu različitih oblika iste riječi; dobiva se oduzimanjem oblikotvornog morfema

• petrogradskoga > petrogradsk
• čovjek > čovjek
• žena > žen
• mature > matur

b) rječotvorna osnova - služi za tvorbu novih riječi

• stanar > stan-ar
• podstanar > pod-stanar
• podstanarski > podstanar-ski
• šumar > šum-ar
• nadšumar > nad-šumar
• nadšumarski > nadšumar-ski

Primjeri morfemske raščlambe:

• škol-a
• škol-sk-i
• star-o-grad-sk-oga
• tvoj-e
• pet-oga
• misl-i-ti
• misl-i-m
• rek-e (reče)
• mic-je-m (mičem)

• Riječi se dijele na promjenjivu i nepromjenjivu vrstu riječi. Promjenjive se riječi mogu mijenjati tako što se dekliniraju (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) i konjugiraju (glagoli).
  • Promjenjive su riječi: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi i glagoli.
  • Nepromjenjive su riječi: prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici.
• Riječ ima svoje leksičko i gramatičko značenje.
  • Leksičko značenje upućuje na predmet ili pojam izvan samoga jezika.
    • škola - odgojno-obrazovna ustanova
  • Gramatičko značenje služi za uspostavljanje gramatičkih odnosa među punoznačnim riječima.
    • o školi - lokativ, jednina, ženski rod
  • S obzirom na svoje značenje riječi se dijele na punoznačne i nepunoznačne riječi.
    • Punoznačne riječi imaju leksičko i gramatičko značenje (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli i prilozi).
    • Nepunoznačne riječi imaju samo gramatičko značenje (prijedlozi, čestice, veznici i usklici).