Leksičko posuđivanje preuzimanje je riječi iz drugih jezika i može biti uzrokovano unutarjezičnim i izvanjezičnim razlozima.
- Unutarjezični razlozi su nepostojanje dovoljno dobrog naziva u jeziku za određene pojmove ili pojave (npr. škola) ili nedovoljno podudaranje prevedene riječi i pojma koji označava (npr. raspored naspram repertoar)
- Izvanjezični razlozi su promjene u kulturnom, zemljopisnom, političkom, gospodarskom ili znanstvenom kontekstu koje zahtijevaju preuzimanje riječi iz drugih jezika. U hrvatski su se riječi najviše preuzimale iz njemačkog i talijanskog, a u posljednjim desetljećima i danas preuzimaju se iz engleskog
Vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze
- anglizmi (engleski)
- bohemizmi (češki)
- germanizmi (njemački)
- grecizmi (grčki)
- hungarizmi (mađarski)
- latinizmi (latinski)
- orijentalizmi (turcizmi, turski; arapski, perzijski)
- romanizmi
- galicizmi (francuski)
- hispanizmi (španjolski)
- luzitanizmi (portugalski)
- talijanizmi (talijanski)
- rusizmi (ruski)
Vrste posuđenica s obzirom na izraz
- egzotizmi – riječi za posebnosti iz pojedinih jezika (nazivi jela, pića, biljaka, životinja, glazbala, plesova, valute, politički pojmovi…)
- boršč, bendžo, rupija, šerif, lord…
- eponimi – riječi nastale prema osobnim imenima (izumi, umjetnički pokreti, razdoblja, vjere…)
- giljotina, žilet, petrarkizam, bovarizam, kršćanstvo…
- internacionalizmi – riječi čiji korijeni dolaze iz grčkog ili latinskog te su zajedničke svim europskim jezicima
- demokracija, kultura, revolucija…
Vrste posuđenica s obzirom na stupanj prilagodbe
Posuđenice se na različite načine prilagođavaju normama hrvatskog standardnog jezika kako bi se uklopile u njegov leksički sustav. Prilagodba može biti:
- fonološka – glasovi, naglasci i dužine prilagođavaju se hrvatskom sustavu
- grafijska – strano slovo zamjenjuju se odgovarajućim hrvatskim
- pravopisna - ako je riječ o imenici koja nije osobno ime, piše se malim početnim slovom
- morfološka – posuđenice se prilagođavaju oblikom
- engl. scan - hrv. skenirati (nastavak za infinitiv)
- engl. photo - hrv. fotografija (imenica ženskoga roda na -a)
- značenjska – višeznačna riječ može postati jednoznačna posuđenica
S obzirom na stupanj prilagodbe posuđenice se dijele na:
- strane riječi - riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku
- značenjske posuđenice - nastaju kada domaća riječ posuđuje strano značenje
- prevedenice – riječi čiji su izraz i sadržaj preuzeti iz drugoga jezika
- njem. Halbinsel – hrv. poluotok
- engl. skyscraper – hrv. neboder
- tuđice – posuđenice koje se određenom značajkom nisu prilagodile drugom jeziku
- npr. kliše (naglasak na zadnjem slogu ne odgovara normi hrvatskoga standardnog jezika)
- prilagođenice - riječi koje su se u potpunosti prilagodile hrvatskome jeziku
- usvojenice – posuđenice koje su se potpuno uklopile i ne možemo ih razlikovati od izvorno hrvatskih riječi
- npr. boja, šećer, račun, kralj…