Drama - književne vrste

Tragedija je dramska vrsta koja je u svojim začecima bila pisana isključivo u stihovima i imala isključivo mitološku tematiku. Starogrčka tragedija dijelila se na prolog, epizodij, stasim i eksod, odnosno predgovor na početku izvedbe, dijaloški dio u kojem sudjeluju glumac i kor, pjesme kora koje su se izvodile tijekom epizodija i izlazak, tj. rasplet i završetak djela. Tragedija s vremenom gubi kor i dobiva slobodniju strukturu te se njezina tematika širi na povijesne ili aktualne teme, no zadržava neke opće karakteristike:

• tragički junak: žrtva nesretnih okolnosti u kojima se sukobljavaju njegovi ideali i okolina
• tragička krivnja: rezultat sukobljavanja ideala i okoline, a ne krivnja u smislu počinjene greške
• tragični završetak: smrt junaka izazvana njegovim nepopuštanjem pred okolinom i zastupanjem svojih ideala
• uzvišeni stil: svečani govor i korištenje biranih izraza

Od grčkih riječi katharsis i kathario koje znače čistiti Aristotel je ovim terminom označio ulogu tragedije – ona bi u gledatelja trebala izazvati strah i sažaljenje te time pročistiti njihove osjećaje. Drugim riječima, katarza je svojevrstan proces poučavanja gledatelja.

Termin komedija nastao je od dvije grčke riječi: komodia i ode koje znače veseli ophod i pjesma. Kao i tragedija komedija se razvila iz obreda, ali nikada nije imala toliko čvrstu strukturu poput tragedije. Komedije su razne jer su načini izazivanja smijeha različiti. Glavni humoristični element u komediji može biti ono što je komično, tj. odstupanje od uobičajenog na bilo koji način koji ne odgovara situaciji.

Satira je vrsta komedije koja kritizira, ismijava i osuđuje ljude i njihove postupke. Groteska je vrsta komedije koja koristi humorističan efekt koji nastaje na granici neprirodnog i ozbiljnog te smiješnog.

Književne podvrste komedije:

• komedija karaktera: gradi komične efekte na tipovima karaktera, manama likova i pretjerivanju
• komedija intrige: gradi komične efekte na zapletima nastalima uslijed nesporazuma
• komedija situacije: gradi komične efekte na temelju neočekivanih situacija u kojima se likovi zatiču
• komedija konverzacije: gradi komične efekte na duhovitim dijalozima i dosjetkama
• farsa: obilježava je vulgarni i grubi humor

Drama u užem smislu riječi, tj. drama kao književna vrsta, tip je dramskog teksta koji se nalazi na granici između tragedije i komedije: razrađuje neku ozbiljnu temu, ali kraj joj ne mora nužno biti tragičan kao u tragedije.

Melodrama je podvrsta drame u kojoj je govor glumaca popraćen glazbom, a tematika joj je sentimentalna.

Od talijanskog izraza drama pastorale nastao je termin za pastirsku dramu, odnosno pastoralu. Pastorala je nastala u 16. st., a tematizira idiličan život u prirodi u kojem likovi slave ljubav, život, proljeće, prirodu i sl.