Gramatičke kategorije glagola

• Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima se izriče radnja (govoriti, čitati, pisati), stanje (spavati, ležati, postojati) i zbivanja (kišiti, sijevati, klijati).
  • mijenjaju se po licima - sprezanje ili konjugacija
  • gramatičke kategorije:
    • lice
      • govorna: govorim, govorimo
      • sugovorna: govoriš, govorite
      • negovorna osoba: govori, govore
    • broj
      • jednina: govorim, govoriš, govori
      • množina: govorimo, govorite, govore
    • vrijeme
      • prošlost: govorio sam, bio sam govorio, govorah, izgovorih
      • sadašnjost: govorim
      • budućnost: govorit ću, budem govorio
    • način
      • indikativ - glagolski izrični način
        • Razgovarali smo.
      • imperativ - naredbeni način
        • Razgovaraj sa mnom!
      • kondicional - pogodbeni način
        • Razgovarao bih s tobom.
      • optativ - željni način; najčešće se izražava glagolskim pridjevom radnim, izrazima da bi, neka bi
        • Živjeli!, Hrvatski govorili!, Neka te sreća prati!, Proklet bio! Blagoslovljeni bili!
    • vid
      • svršenost - na pitanje “Može li se dugo raditi?” odgovor je niječan
        • izgovoriti, nacrtati, napisati, riješiti
      • nesvršenost - na pitanje “Može li se dugo raditi?” odgovor je potvrdan
        • govoriti, crtati, pisati, rješavati
      • dvovidni glagoli - glagoli koji mogu biti i svršeni i nesvršeni, ovisno o kontekstu
        • biti, vidjeti, čuti
        • glagoli vezani uz jelo (doručkovati, ručati, večerati)
        • glagoli strana podrijetla na -irati (telefonirati, intrigirati, parkirati)
        • pogrešno je dodavati prefikse: zaintrigirati, sparkirati se, zakomplicirati
  • po predmetu radnje glagoli mogu biti:
    • prijelazni glagoli - uz sebe imaju imenicu u akuzativu bez prijedloga kao predmet radnje (radi se o izravnom objektu)
      • Čitamo knjigu.
    • neprijelazni glagoli - uz sebe imaju imenicu u kosim padežima te u akuzativu s prijedlogom (radi se o neizravnom objektu ili priložnoj oznaci)
      • Razmišljam o njima.
    • povratni glagoli - uz sebe imaju povratnu zamjenicu se
      • Brine se za tebe!

Glagolska stanja

• Glagolskim se stanjem izriče odnos između subjekta i glagolske radnje. Glagolsko stanje može biti radno (aktiv) i trpno (pasiv).
  • Radno stanje (aktiv) pokazuje da je subjekt taj koji vrši radnju:
    • Ona je ispitala.
  • Trpno stanje (pasiv) pokazuje da subjekt trpi radnju:
    • Ona je ispitana.
      • Vršitelj radnje ne spominje se jer je nevažan ili nepoznat.
      • Pasivni su oblici česti u tekstovima publicističkoga stila.

Tvorba pasivnih oblika

• Pasivni se oblici tvore od aktiva pomoćnoga glagola biti ili bivati i glagolskoga pridjeva trpnoga određenog glagola.
• Pasiv je moguće tvoriti i od povratne zamjenice odnosno čestice se i aktivnoga glagola:
  • Članovi savjetodavnoga tijela biraju se na tri godine.
  • Pasivni se oblici tvore od aktiva pomoćnoga glagola biti ili bivati i glagolskoga pridjeva trpnoga određenog glagola.
    • Takav je pasiv čest u tekstovima administrativnoga i znanstvenog stila.