Hrvatski - 2024. ljeto, tekst 5.

Čist zrak – zdrav život

Bilo bi lijepo stanovati u prirodi, u kući koja je izgrađena tako da diše zajedno s okolišem i napaja se isključivo čistom, obnovljivom energijom sunca, vjetra, vode i zemlje. No, suvremeno stanovanje često se svodi na umjetne materijale i lošu klimatizaciju zbog čega je zrak u mnogim domovima onečišćen visokim koncentracijama štetnih kemijskih spojeva, prašine, plijesni...

Pribroje li se tome nepovoljni vanjski uvjeti – primjerice, življenje u blizini gradskih prometnica na kojima nastaje velika količina ispušnih plinova, potom tvornica i smetlišta koji nisu uređeni prema ekološkim standardima, pa poljoprivrednih površina koje se tretiraju pesticidima – postavlja se pitanje koliko uopće možemo utjecati na kakvoću zraka koji udišemo. Stručnjaci preporučuju niz načina da barem djelomice smanjimo utjecaj vanjskih onečišćivača, a unutar vlastita četiri zida možemo, kažu, u mnogočemu kontrolirati količinu štetne „kemije” jer ona većinom potječe iz predmeta koje koristimo.

Glavobolja, dišne tegobe, alergije, iritacije očiju, nervoza i umor mogu biti posljedica udisanja kemijskih spojeva poput formaldehida, benzena, trikloretana i ksilena, koji se najčešće nakupljaju u zraku u zatvorenim prostorima, zato što isparavaju iz namještaja, sagova, zavjesa, presvlaka, boja, lakova, ljepila, sredstava za čišćenje i sličnog.

Birajte pokućstvo od cjelovitog drva, tretiranog samo ekološkim premazima. Pritom dajte prednost i drugim prirodnim materijalima: kamenu, keramici, juti, sisalu, konoplji, lanu, pamuku, ramiji, vuni, svili... Najpoželjnije su tkanine organskog podrijetla, obojene prirodnim bojama. Izbjegavajte osvježivače zraka, insekticide i deterdžente od sintetičkih kemijskih sastojaka. Zamijenite ih prirodnim sredstvima na biljnoj bazi te domaćim pripravcima od sode bikarbone, limuna, soli, eteričnih ulja...

Očuvajte drveće, živice i travnjake uokolo zgrada jer su biljke savršena prirodna klimatizacija za pročišćavanje zraka i proizvodnju kisika, a ujedno i fizički onemogućuju prodor nepoželjnih čestica. Raslinjem „filtrirajte” balkone i terase na kojima možete uzgojiti biljne pregrade (npr. od šimšira, tuja ili bambusa) ili načiniti brajdu (pergolu) pomoću puzavica. Pročišćavanju zraka u stanu pomažu kućna paprat, jedarce, bršljan, zeleni ljiljan, dracena, bambus-palma i filodendron. Ove sobne biljke poznate su kao „gutači” štetnih kemijskih spojeva. NASA-ino istraživanje pokazuje da sobno bilje djeluje kao pročišćivač zraka jer lišće i korijenje upijaju kemijske zagađivače koje ispuštaju sintetički materijali. Ako imate djecu ili kućne ljubimce, pobrinite se da biljke nisu otrovne.

Što je prostor zagrijaniji, veće je otpuštanje otrovnih para iz sintetičkih predmeta i kemijskih sredstava. Stoga u stanu održavajte umjerenu temperaturu. Redovito provjeravajte ispravnost peći na plin ili drva, kao i kamina i dimnjaka, kako biste spriječili prekomjerno stvaranje ugljikova monoksida i čađe. I ne zagađujte zrak duhanskim dimom.

Pročišćivači zraka i filteri odlični su za uklanjanje dima i prašine, ali nisu posebno učinkoviti
u otklanjanju štetnih plinova. Ako ne otvarate prozore zbog straha od velikog računa za grijanje, promislite bolje jer je prozračivanje najbolji način da oslobodite svoj dom kemikalija. Otvorite prozor barem na deset minuta nekoliko puta na dan kako biste povećali cirkulaciju zraka.

Dakle, uređaji za klimatizaciju, pročistači i ovlaživači zraka mogu biti od velike pomoći, ali samo ako ih upotrebljavate umjereno te redovito održavate i mijenjate filtre. Kad god možete, provjetravajte prostor kako biste imali i dotok svježeg zraka te lakše spriječili stvaranje vlage i plijesni. Pustite u stan što više dnevne svjetlosti zato što sunce djeluje kao prirodni dezinficijens protiv štetnih mikroba.

Prilagođeno prema: www.adiva.hr