Pročitajte polazni tekst.
Sažetak oblikujte kao zaokruženu cjelinu s uvodom, razradom i zaključkom.
Pazite da Vaš sažetak bude pravopisno, gramatički i leksički točan.
U sažetak morate uvrstiti sve smjernice.
Sažetak mora imati 200 - 250 riječi.
Goran Mizdrak, O pčelama
Drevni su narodi duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, između ostalih životinja, crtali i pčele. Američki su Indijanci još prije 6000 godina upotrebljavali med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni te rimski vladari na čijim su grobnicama redovito bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju iznimne inteligencije štovali su mnogi narodi i vjerojatno odatle potječe izreka da pčele umiru, a ne ugibaju. Pretpostavlja se da pčele žive na planetu Zemlji oko 110 milijuna godina, a danas ih raspoznajemo oko 20000 vrsta.
Tijekom posljednjih nekoliko godina već smo mnogo puta imali priliku čuti koliko su pčele dragocjeni dio našega ekosustava. One su važne za naše zdravlje, ali i gospodarstvo općenito. No, je li važnost njihove uloge uistinu do nas doprla? Zahvaljujući pčelama možemo uživati u raznim namirnicama, od jabuka i krušaka do kave i vanilije. K tome, ako nosite pamuk, to je moguće samo zato što je biljka pamuka, iz koje potječu niti od kojih je kreiran vaš odjevni komad, oprašena. Impresivno, zar ne? Može se zaključiti da je uloga pčela u prirodi iznimno velika. One u ekosustavu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga jer pridonose našemu ekosustavu tako što oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njihovih plodova, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko $10 \%$ biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok $90 \%$ oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Pčela može nositi više peluda i posjetiti više cvjetova od svih drugih oprašivača, poput leptira ili osa. Osim što oprašuju biljke koje su važan dio zdrave i uravnotežene prehrane jer našemu organizmu pružaju vlakna i esencijalne vitamine i minerale, pčele oprašuju i one biljke koje se koriste za prehranu drugih životinja važnih u ljudskoj prehrani. Budući da oprašuju široki spektar biljnih vrsta, pčele su važne i biljkama i čovjeku jer bez oprašivanja ne mogu nastati plodovi koje jedemo. Dakle, one pomažu u očuvanju ekosustava i bioraznolikosti, stoga ljudska populacija bez njih ne može preživjeti.
Osim što su važne pčele, važni su i pčelinji proizvodi. Oni su se oduvijek upotrebljavali i u medicini i kao prehrambeni proizvodi. Med se od davnina koristi na oba načina. On se može upotrebljavati kao bolja alternativa za šećer, a sirovi med može biti i dobar izvor antioksidansa, minerala i enzima. Zbog svojega antibakterijskog djelovanja može se koristiti i kod liječenja rana. Nadalje, pčelinji je propolis poput ljepila koje sve drži na okupu. On štiti košnicu od kiše, hladnih vjetrova i snijega, ali pomaže i ojačati strukturu i stabilnost košnice, spriječiti da bolesti i paraziti zaraze košnice i štiti ih od uljeza. Propolis se najčešće sastoji od pčelinjega voska, sline, soka i raznih biljnih proizvoda s područja u kojemu se pčele nalaze. Propolis također ima antibakterijsko djelovanje, može pridonijeti snižavanju krvnoga tlaka, poticanju zdravlja kosti, ublažavanju nuspojava sezonskih alergija te pruža brojne druge prednosti organizmu kad se uključi u svakodnevnu prehranu. Matična mliječ bogata je hranjivim sastojcima s dugom povijesti u tradicionalnoj medicini jer je također poznata po svojim ljekovitim svojstvima. Visok postotak antioksidansa u matičnoj mliječi odličan je za zdravlje cjelokupnoga organizma. Usto, matična mliječ može pridonijeti jačanju našega imunološkog sustava, potaknuti zdravlje probave, boriti se protiv upala i još mnogo toga. Također, pridonosi i poboljšanju stanja kože kao što su akne, ekcemi i razne upale. Otac medicine Hipokrat smatrao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe. Iz vremena u kojemu je živio javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjega otrova u medicinske svrhe. Danas taj način liječenja nazivamo apiterapija. Apiterapija upotrebljava pelud i pčelinje proizvode kao što su vosak, med i pčelinji otrov kako bi se došlo do izlječenja od određene bolesti. Pokazala se uspješnom kod liječenja kašlja, herpesa, visokoga kolesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze. Ustanovljeno je da se med i ostali pčelinji proizvodi, posebice propolis, uspješno bore protiv virusa i bakterija. Jedna srodna grana apiterapije naziva se apipunktura i upotrebljava se u Kini, a i u svijetu, već tisućama godina. Pri tome se koristi pčelinji otrov, ubodom igle ili ubodom pčele. Postoje podatci o važnim povijesnim ličnostima koje su bile tretirane i izliječene ovom metodom.
Da pčele život znače, znao je i Albert Einstein koji je izjavio: „Ako pčele nestanu s lica Zemlje, čovjeku kao vrsti neće preostati više od četiri godine života." Važno je istaknuti da je najveća prijetnja pčelama čovjek jer proizvodnjom pesticida, onečišćenjem prirodnih staništa i voda te sječom šuma ljudi uništavaju pčele i one polako nestaju. Kako biste sačuvali njihove živote, ali i ljudske - pazite na prirodu, ne zagađujte vodu, koja je također njihova hrana, i smanjite upotrebu pesticida, posebno u blizini njihovih staništa. Zapamtite da bez pčela nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, a nema ni ljudi.
Prilagodeno prema: www.senzacionalno.hr; www.zena.net.hr
Smjernice za pisanje sažetka
Pročitajte zadani tekst.
Sažmite polazni tekst svojim riječima:
• tako da navedete opće podatke o polaznome tekstu
• tako da odredite namjenu i temu teksta
• tako da navedete osnovne misli teksta i pojedinosti koje ih podupiru
• tako da odredite autorov stav o temi.
