Ivan Gundulić, Dubravka
LJUBDRAG
Ah, sad poznam da ne vara
u sudu se tko govori
da koliko svijet se stara,
toliko je huđi1 i gori.
U moje vrijeme narav ina2
i nauka biješe od ljudi;
sve je drugoga sad načina,
druga doba, druge ćudi.
U dni moje viđaše se
o koristi gdi svak radi;
uzlotrilo3 sada sve se,
živu isprazno stari i mladi.
Prije bijeljahu sva mjesta se
našim stadim bezbrojnima;
sad dubrava sva ne pase
što u mê4 doba jedan ima.
Pomnja prije dobra općena5
u njoj vječnu zelen goji;
sad s nepomstvom porušena6
s povenutijem listjem stoji.
Ovce vođahu izdaleka
s mekahnijem se runom prije;
sad među nam nije čovjeka
kî se krenut s mjesta umije.
Prije od ljudi sej7 Dubrave
koralj se je ribô u moru;8
svačije su sad zabave
kamenitu dubsti goru.
Prije ko mrav odasvuda
svak nosaše sebi hranu;
sad, za ne imat malo truda,
svak mre u lasti gô na stanu9.
Prije ne znahu prve vile
što je svila u haljini;
sad odjeće svê10 od svile
nije seljanke kâ11 ne čini.
Prije pod ruhom priprostime
zlato odsvud nam na stan pliva;
zlatno ruho u ovo vrime
stan svakomu ogoliva.
U moje je dni letila
na krilijeh sama ptica;
za poletjet sad su krila
oko vrata u mladicâ12.
Nošahu se opletene
u bio gajtan prije kose;
sad pram u cklo13 pletu žene,
a zrcalo im glave nose.
Prije bijehu bistri viri14
da čis ogled svemu daju;
vilami se sad pastiri
u zatioku ogledaju.
Vladaše se u mâ ljeta
mlados svjetom15 od staraca;
sad čut mladi neće svjeta
ni od istijeh njih otaca.
Mlados prije cić koristi16
svita obhodi četr dila;
sad na jednom gine misti
za stupajim pricijeh vila17.
Tim nije čudo, čim bez znanja
dni u ispraznoj lasti18 traju,
ko Zagorko da imanja
s pricijeh vila ostavljaju.
Ali u ovemu svemu meni
pomoć je ufat zgar s visine
na dan ovi posvećeni
našoj slobodi od starine.
${ }^1$ huđi - lošiji
${ }^2$ ina - drukčija
${ }^3$ uzlotrilo se - pogoršalo se
${ }^4$ mê-moje
${ }^5$ pomnja prije dobra općena - prijašnja briga za opće dobro
${ }^6$ s nepomstvom porušena - uništena zbog nepažnje
${ }^7$ sej - ove
${ }^8$ koralj se je ribô u moru - koralj se vadio iz mora (tj. napornim se radom stjecalo bogatstvo)
${ }^9$ svak mre u lasti gô na stanu - svatko umire osiromašen zbog predavanja užitcima
${ }^{10}$ svê - svoje
${ }^{11}$ kâ - koja
${ }^{12}$za poletjet sad su krila / oko vrata u mladicâ - mladići imaju krila samo za poletjeti oko vrata djevojkama
${ }^{13}$cklo - staklo
${ }^{14}$ viri-izvori
${ }^{15}$ svjetom - savjetom
${ }^{16}$ cić koristi - radi koristi
${ }^{17}$ sad na jednom gine misti / za stupajim pricijeh vila - sad trunu na jednome mjestu, jureći za opakim ženama
${ }^{18}$ u ispraznoj lasti - u ispraznim užitcima
Na kojemu je stilskom sredstvu utemeljen Ljubdragov monolog?
U kojemu je od sljedećih primjera naznačen temeljni motiv Dubravke?
Koji je od sljedećih događaja iz cjeline djela u skladu s Ljubdragovim doživljajem novoga vremena?
Koju osobinu Ljubdrag pripisuje Zagorku?
Što od sljedećega Ljubdrag iskazuje o mladima u prošlosti?