Ivan Gundulić, Dubravka | ||
Glasnik Tko ovo sada nepravedno s Miljenkove smrti cvijeli, kad vaskolik puk se ujedno š njim raduje i veseli? Ljubdrag Što spovijedaš, o Radmile, pravi je uzrok nami od cvila: najgrđemu s prike sile najljepša je dana vila. I Miljenko cića1 toga, ki Dubravku sam dostoji2 kô najljepši mjesta ovoga, ako nije umro, za umrijet stoji. Glasnik Ki plač, ka smrt? Miljenko je zdrav, živ, veseo, čestit svime: smirio je želje svoje, Dubravka je lijepa š njime. Vjerenik je on izbrani na ovi blag dan u Dubravi; vile, pastiri i gorani, svak ga slidi, svak ga slavi. Brštanko On vjerenik Dubravčin je ka se vjeri za Grdana?! Čut nam čini ki način je bio toj zgodi segaj dana3. | Glasnik Od pastirâ družbe naše do najmanjijeh pastirica vjerenik se Grdan zvaše a Dubravka vjerenica. I redovnik biješe tima u Lerovu crkvu uljezo, da bi od vjere među njima vjekuvječni vez zavezô. Svetilište on najprije po običaji davnjoj čini; „Hoja, Lero, Dolerije!" vapijaše vas puk ini. Jagančić se bez biljega u žeravi živoj spraži i, što rađa zemlja, od svega prikaza se plod najdraži. Al na ognju plam potamni, pod nami se tle ustrese, crkva od groma bukom zamni, a stup Lerov znojaše se. Na ovo čudo vas puk stoja kô zapanjen, lje ne prista4 Dolerija, Lero i Hoja Zvat na pomoć segaj mista. Nu što imena od tih veće bogova se od nas zvahu, trešnje, buke i od smeće huda zlamenja ishođahu. Nu čim svačija lica blide i svak treptit ne pristaje, eto Miljenko u crkvu ide, izvan sebe kô vas da je. | Na došastje Miljenkovo prista trešnja, gromnja umuknu, prosvjetljenje oganj novo uze i u čis plamen buknu. Bog razvedri Lero sliku i, da vidi mladi i stari, nje lijepu ljubovniku u obraz jedan zrak udari. Svak to uze za zlamenje da vlas višnja to učini, da Miljenko sadružen je lijepoj Dubravci a ne ini. Tim vaskolik puk se uzbuni i zavapi u sve glase da se volja božja ispuni dočim lijepu lijepa dâ se. Iz ruka se tako ote Grdanovijeh lijepa vila i da komu cić lipote nje pristoji ljepos mila. Tim Miljenko sad, veseliji i čestitiji neg ikada, lipos dragu ku sveđ želi, kad manje ufa5, steče sada. Ljubdrag Poznam i to, rijet je trijebi, vrh vladanja svijeh na svitu da vladalac višnji s nebi ima pomnju posobitu.6 Da se on danas ne natkloni vrh Dubrave ove naše, po tle iđahu svi zakoni sloboda se satiraše. |
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.