Pročitajte polazni tekst.
Sažetak oblikujte kao zaokruženu cjelinu s uvodom, razradom i zaključkom.
Pazite da Vaš sažetak bude pravopisno, gramatički i leksički točan.
U sažetak morate uvrstiti sve smjernice.
Sažetak mora imati 200-250 riječi.
Snježana Mostarkić, O domaćoj zadaći
Nakon niza sati provedenih sjedeći u učionici posljednje što želimo čuti jest da je pred nama dodatni rad vezan uz školu koji valja odraditi tijekom dragocjenoga vikenda. lako je poznato da je riječ o odrednici tradicionalnoga školovanja, domaća zadaća kao tema izaziva brojna neslaganja i rasprave. Jedni smatraju da je neizostavan dio školovanja, dok drugi vjeruju da bi vrijeme potrebno za pisanje domaće zadaće moglo biti bolje uloženo.
Brojni su razlozi zašto učenici trebaju pisati domaću zadaću. Jedan je od njih taj što ona potiče uvježbavanje. lako može djelovati vremenski nefunkcionalno i dosadno u usporedbi s drugim aktivnostima, ponavljanje je potrebno kako bi se objasnili neki pojmovi i poboljšale pojedine vještine. Također, domaća zadaća može biti nešto što će roditelje uključiti u život njihove djece uz uvjet da žive u zdravom okružju. Roditelj koji djetetu pomaže ispuniti obveze domaće zadaće ujedno sudjeluje u djetetovu obrazovanju. Pritom se otvara mogućnost povezivanja i zbližavanja roditelja i djece. Domaća zadaća od mnogo je većega značenja negoli je to vidljivo u činu rješavanja dodijeljenih zadataka. Može razviti vještine upravljanja vremenom tako što upućuje učenike na planiranje te na potrebu da se svi zadatci riješe u zadanome roku. Učeći upravljati vremenom, učenici ujedno jačaju vještine vezane uz rješavanje problema i samostalno razmišljanje. Dobro je i što zadaća stvara vezu između škole i roditelja. Omogućuje bolje međusobno upoznavanje, a roditelji mogu vidjeti u kojem dijelu rada i učenja njihovo dijete nailazi na prepreke. Također, roditelji mogu saznati u čemu je dijete izvanredno. Danas mnoga djeca pred zaslonima provode znatno više vremena negoli bi to bilo dopustivo. Da ne idu u školu, to bi vrijeme bilo veće. Zadaće potiču učenike na razvijanje dobrih navika u učenju te pritom reduciraju vrijeme provedeno pred zaslonima. Zadaća se može promatrati i kao još jedna izvannastavna aktivnost. Mnoge obitelji ulažu mnogo vremena i novca u različite klubove i tečajeve kako bi ispunile djetetovo slobodno vrijeme, pa se, kao izvannastavna aktivnost, domaća zadaća može uvrstiti u učenikov dnevni raspored.
Međutim, unatoč mnogim pozitivnim učincima pisanje zadaće ima i negativne učinke. lako je vrijeme provedeno u učionici bitno, jednako je bitno i ono provedeno na dječjem igralištu. Ako se djeci dodjeljuje pretjerana količina zadaće, neće imati dovoljno vremena za igru, što može utjecati na njihov društveni razvoj i učenje. Istraživanja pokazuju da oni koji imaju više vremena za igru, u školi dobivaju bolje ocjene te dulje mogu održati pozornost. Djeca na nastavi provode duge sate sjedeći u učionici, a zadavanje domaće zadaće samo znači produljenje takvih sati. Sjedilački način života može biti opasan te može prouzročiti zdravstvene poteškoće kakva je primjerice pretilost. Domaća zadaća djeci oduzima vrijeme potrebno za tjelesnu aktivnost. lako mnogi ljudi u obiteljskome domu vide dobro okružje za djecu da nastave s učenjem, nemaju sve obitelji dom koji je ujedno i zdravo okružje. Postoje roditelji koji ne pružaju ni najosnovniji oblik pomoći svojemu djetetu, a i oni koji bi to željeli, zbog osobnih barijera katkad ne mogu. Domaća zadaća može produbiti razlike među djecom i njihovim roditeljima te je to jedan od razloga zašto je zadavanje zadaće loš izbor. Također, škola za učenike znači mjesto s punim radnim vremenom s obzirom na to da u učionici provedu i šest sati dnevno. Učenici često imaju i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kao što su sportovi, glazba ili likovno stvaralaštvo, a koje su jednako potrebne kao i tradicionalna nastava. Dodavati dodatne sate na sve postojeće zahtjeve može za djecu biti prevelik izazov, a ujedno znači i sprečavanje učenika da slobodno vrijeme ulože u iskušavanje novih različitih kreativnih aktivnosti. To su ujedno i najveći nedostatci zadavanja domaćih zadaća. Opći je dogovor da učenici - sukladno razredu koji pohađaju - ne bi trebali dobiti više od deset minuta zadaće na dan. To znači da u prvom razredu imaju maksimalno deset minuta posla, u drugom dvadeset i tako dalje. Međutim, većina učenika dobije znatno veću količinu domaće zadaće od preporučene. Zadavanje prevelike količine zadataka povećava razinu stresa i vodi u sagorijevanje. S druge strane, kako bi izbjegli pisanje domaće zadaće kod kuće, mnogi učenici radije varaju te prepisuju jedni od drugih ili preuzimaju ono što su pročitali na internetu. I jedno i drugo, pak, dovodi do negativnih učinaka kad su u pitanju obrazovna postignuća.
Argumenti suprotstavljenih strana o pitanju trebaju li učenici imati domaću zadaću uvjerljivi su i utemeljeni te se čini da nema jednostavnog odgovora na to pitanje. Roditelji i profesori i dalje će razmjenjivati razmišljanja i stavove, a učenici ostajati usred tih rasprava bez osobitoga prostora da i sami nešto kažu ili promijene. Bitno je shvatiti prednosti i nedostatke zadavanja domaćih zadaća kako bi se obje perspektive uzele u obzir i pronašlo najbolje rješenje. U konačnici svima je cilj dobrobit i uspjeh naših učenika.
Prilagođeno prema: www.skolskiportal.hr, Jesu li domaće zadaće potrebne ili štetne?
Smjernice za pisanje sažetka
Pročitajte zadani tekst.
Sažmite polazni tekst svojim riječima:
• tako da navedete opće podatke o polaznome tekstu
• tako da odredite namjenu i temu teksta
• tako da navedete osnovne misli teksta i pojedinosti koje ih podupiru
• tako da odredite autorov stav o temi.
