Među umjetnicima isticao se Marcel Duchamp koji je isto toliko bio čuven među šahistima zbog svojih mnogobrojnih doprinosa ovoj igri, uključujući tu oblikovanje šahovskih figura, nenadmašnu garnituru džepnog šaha, povremena pisanja (poput svoje knjige o konačnicama koju je napisao zajedno s Vitalyjem Halberstadtom), kao i za neumorno zanimanje i entuzijazam. Prije no što se stalno nastanio u New Yorku, nastupio je za francusku olimpijsku momčad 1930. godine u Hamburgu gdje je remizirao s američkim prvakom Frankom Marshallom. Time je Francuska završila susret sa Sjedinjenim Državama neriješenim rezultatom. Duchamp je jednom rekao: „Svi su šahisti umjetnici.”
Voltaire, Rousseau i ugledni britanski povjesničar Henry Thomas Buckle (jedan od najjačih igrača svoga vremena) bili su odani privrženici šahu, kao i pisci Walter Scott, John Ruskin, Sinclair Lewis i Vladimir Nabokov. Posebno je zanimljiv slučaj Charlesa Dickensa, gorljivog šahista, po pričanju njegove protivnice Victorie Tregeàr. Kad god bi ga ona pobijedila, Dickens je zahtijevao revanš. Oboje su naročito voljeli rješavati probleme ili, kako ih je Dickens volio zvati, „tvrde šahovske orahe”. Jednom su proučavali jednu remis1 konačnicu u ponoć i to je navelo Dickensa da zamišljeno umuje: „Zašto ne? Muškarac i žena predstavljaju na kraju krajeva, ravnotežu. Oni su, kad se uzmu u obzir njihove zajedničke osobine, jednaki.” A zatim je nastavio: „Ona žena koja najvećma zna, koja najvećma misli i koja najvećma osjeća, najveća je. Intelektualna naklonost jedina je trajna ljubav. Ljubav koju nosi u sebi šahovska igra može matirati svakoga čovjeka i riješiti problem života.”
1 remis – remi, neriješeni ishod šahovske partije
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.
