Mija Dropuljić, Put putujem
Potreba za putovanjem ukorijenjena je duboko u ljudskoj prirodi. Još od najranijih vremena čovjek je živio neprestano se krećući u potrazi za hranom. Razvojem i usavršavanjem poljoprivrede nomadski način života prestao je biti neophodan, ali potreba za otkrivanjem novih mjesta nije nestala. Ta iskra radoznalosti u nama čeka da je potpalimo novim iskustvima i nezaboravnim doživljajima.
Suvremeni čovjek voli isplanirati svoje životne aktivnosti, stoga često i željenomu putovanju prethode mjeseci promišljanja o destinaciji i planiranje putovanja. Mnogi znanstvenici tvrde da odgođeno zadovoljstvo, naročito ako je povezano s putovanjem, donosi veći užitak nego samo putovanje. Istraživanje provedeno na sveučilištu u Cornwallu pokazalo je da su ispitanici koji su iščekivali trenutak da odu na odmor mnogo sretniji sa svojim životom, da imaju manje negativnih ili neugodnih emocija, zadovoljniji su svojom obitelji, financijama i zdravljem u usporedbi s ispitanicima koji su odjednom odlučili putovati. Činjenica da očekujemo dobre stvari i da znamo da su one pred nama, a putovanja su izrazito poželjna iskustva, može biti izvor radosti dugo vremena. Planiranje putovanja može biti naročito uzbudljivo zato što često znamo taman toliko o mjestu na koje idemo i o tome što ćemo ondje raditi da možemo početi zamišljati ugodne detalje budućega izleta, poput ležanja na plaži, planinarenja, mirisa borova, nezaboravnih gastronomskih užitaka. Istovremeno dosta detalja i ne znamo, što ostavlja prostor za uzbudljivu neizvjesnost i razmišljanje o tome što bi nas sve tamo moglo čekati. Drugim riječima, počinjemo putovati čim počnemo razmišljati o putovanju, tvrde autori studije. To je dovoljan razlog da, ako trenutačno i nemate mogućnost da nekamo odete, barem počnete planirati neko buduće putovanje: užitak će biti čak i veći, kao i dobrobiti za vaše mentalno zdravlje nego da ste odmah sjeli u auto i odvezli se na more.
Osim pripreme putovanja i sam čin putovanja utječe na vaše mentalno zdravlje. Stres kod kuće, na poslu i u školi čini vas napetima, nemirnima, razdražljivima, krade vam elan i energiju, ograničava vaše sposobnosti, a putovanje vam daje priliku da se na neko vrijeme odmaknete od uzročnika stresa. Ono omogućuje da u drukčijim okolnostima preispitate svoj način života, navike, postupke i razmišljanja te da u konačnici eliminirate uzročnike nezadovoljstva i depresije, sagledavajući ih iz nekoga drugog kuta. Studija Sveučilišta Modul u Beču potvrđuje da redovita putovanja i izleti mogu pomoći u smanjenju stresa i donijeti unutarnji mir. Putovanje također može ojačati odnose u obitelji, pogotovo odnos s partnerom, može stvoriti novu razinu intimnosti i povjerenja. Nadalje, upoznavanje novih mjesta, ljudi i kultura može promovirati takozvano multikulturalno učenje. To vam omogućuje rješavanje problema na nove načine, povećanje svijesti o okolišu i razbijanje predrasuda. Nadalje, putovanje proširuje vaš pogled i perspektivu te se možete bolje nositi s izazovima. Nemojte zaboraviti da je većina ljudi na putovanjima daleko aktivnija nego kod kuće. Upravo turistička šetnja s ciljem upoznavanja određenoga mjesta, obilazak muzeja i znamenitosti, pješačenje planinarskim stazama, skijanje, plivanje u moru samo su neki od sadržaja koji zahtijevaju tjelesnu aktivnost i ako doprinose cjelokupnomu zdravlju (poboljšavaju cirkulaciju i čuvaju zdravlje srca i krvožilnoga sustava, preventivno djeluju protiv nastanka dijabetesa...).
Treba upozoriti i na mračnu stranu putovanja o kojoj se baš i ne govori. Objavljene fotografije pojedinaca na društvenim mrežama prikazuju prijeđene kilometre, mjesta boravka i posjećene turističke atrakcije, ali realnost je da svako putovanje nosi određenu dozu anksioznosti, remeti prirodni ritam organizma i razdvaja osobu od obitelji i prijatelja, piše The Huffington Post. Mnoge osobe počinju svoj identitet zasnivati na tome kamo su putovale i koliko često. Stalno su izložene novim stimulansima, novomu okruženju, pa se teže vežu uz mjesta i teže zadržavaju postojeće prijatelje, pogotovo ako ti prijatelji ne putuju i nemaju zanimljive priče koje oni stalno iščekuju. Ono što nije objavljeno za njih nije bilo, stoga su vrlo frustrirani ako se stalno ne putuje i stalno nešto novo ne bilježi. S medicinske točke gledišta česta i dugotrajna putovanja donose neprekidan sindrom jet laga jer dolazi do poremećaja prirodnoga ritma spavanja zbog prelaska kroz različite vremenske zone. Također, ako putnici nisu dovoljno pripremljeni na novo, mogu doživjeti pravi kulturni šok, što ih frustrira. Zemlje i ljudi razlikuju se – ono što je vama normalno, možda nije normalno na drugoj strani svijeta. Važno je biti znatiželjan i otvoren za nova iskustva i doživljaje i uživati u nepoznatome, ali nisu svi na to spremni.
Živimo u divnome svijetu koji je put ljepote i avantura kojima nema kraja ako ih tražimo otvorenih očiju jer, kao što je Antun Gustav Matoš rekao: „Ne putuje onaj koji mnogo putuje, već koji doživljava.” Stoga putujte, ali se dobro pripremite za putovanje, ne dajte da vas poteškoće na putu oneraspolože i frustriraju. Vratite se obogaćeni, kao pripovjedači koji će s dragim osobama podijeliti svoja iskustva.
Prilagođeno prema: www.novilist.hr, www.zivim.jutarnji.hr
Smjernice za pisanje sažetka
Pročitajte zadani tekst.
Sažmite polazni tekst svojim riječima:
• tako da navedete opće podatke o polaznome tekstu
• tako da odredite namjenu i temu teksta
• tako da navedete osnovne misli teksta i pojedinosti koje ih podupiru
• tako da odredite autorov stav o temi.