Temperatura i agregatna stanja

Temperatura

Temperatura je fizikalna veličina kojom opisujemo mjeru zagrijanosti tijela. SI mjerna jedinica za temperaturu je Kelvin [K] ali često ju izražavamo u Celzijevim stupnjevima [°C]. Temperatura ne prelazi s tijela na tijelo i zato ju trebamo razlikovati od topline. Promjena temperature je posljedica prelaska topline s tijela na tijelo (toplina je energija koja može prelaziti s tijela na tijelo)!

Temperaturu u Kelvinima (\(T(K)\)) možemo izraziti pomoću temperature u Celzijevim stupnjevima (\(t(^{\circ}C)\)).

Apsolutna nula je izraz za temperaturu koja iznosi 0 K, tj. -273°C.

Osim Kelvinove i Celzijusove skale, ponekad se koristi i Fahrenheitova skala. Veza između Celzijusa i Fahrenheita je:

Agregatna stanja

Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima (tlak, temperatura): čvrsto, tekuće, plinovito. U literaturi ćemo ponekad naići i na četvrto stanje - plazmu.

Promjenom vanjskih uvjeta tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje. Te promjene zovemo:
a) taljenje - iz čvrstog u tekuće
b) kristalizacija - iz tekućeg u čvrsto
c) isparavanje - iz tekućeg u plinovito
d) kondenzacija - iz plinovitog u tekuće
e) sublimacija - iz čvrstog u plinovito
f) desublimacija - iz plinovitog u čvrsto

Fazni dijagram

Pri dovođenju topline, mijenjamo temperaturu tvarima, a dovođenjem dovoljne količine topline, mijenjamo i agregacijska stanja. Promjenu agregacijskog stanja tvari uslijed dovođenja topline opisujemo faznim dijagramom.

Pri mijenjanju agregacijskog stanja, toplina koju dovodimo troši se na kidanje veza. Temperatura se unatoč dovođenju topline pri promjeni faze ne mijenja sve dok cijela tvar nije promijenila agregatno stanje.