Neupravni ili neizravni govor, (reported speech) predstavlja prepričavanje tuđih riječi ili misli.
Nasuprot neupravnog govora, postoji upravni, odnosno izravni govor pri čemu prenosimo nečije riječi u istom obliku kako su i izgovorene uz pomoć citata.
Usporedite istu rečenicu u upravnom i neupravnom govoru:
(Provela sam djetinjstvo u Floridi.)
She said that
(Rekla je da je provela svoje djetinjstvo u Floridi.)
Uočite:
Neupravni govor prepoznajemo po uvodnim glagolima, odnosno, reporting verbs koji pripremaju čitatelja ili slušatelja da slijedi prepričavanje tuđih izjava, pitanja i misli.
U tablici se nalaze najučestaliji uvodni glagoli iza kojih slijede strukture s
admit priznati
The driver
(Vozač/ica je priznao/la da su se izgubili.)
agree složiti se
They
(Složili su se da je situacija hitna.)
announce najaviti
Ken
(Ken je najavio da ima rješenje.)
argue tvrditi, objašnjavati
He
(Tvrdio je da su najbolji dizajni oni koji su najjednostavniji.)
believe vjerovati, smatrati
They
(Smatrali su da njegova misija nije uspjela.)
feel činiti se, osjećati se
I
(Činilo mi se da su svi zaslužili pobijediti.)
hear čuti
I
(Čuo/la sam da je Jim napustio svoj stari posao.)
insist inzistirati
She
(Inzistirala je da se radilo o pravom poslu.)
know znati
I
(Znao/la sam da mi nitko ne može pomoći.)
read pročitati
I
(Pročitao/la sam da su ceste zatvorene.)
say reći
He
(Rekao je da je došlo do pogrešaka.)
think misliti
I
(Pomislio/la sam da će se ona onesvijestiti.)
ask pitati
I
(Pitao/la sam zašto je zatvoreno.)
wonder upitati se, zanimati se
She
(Zanimalo ju je je li pronašao pismo.)
U sljedećoj tablici možemo vidjeti uvodne glagole iza kojih često slijedi rečenica s
Kada koristimo infinitive, uglavnom je naglasak na prepričavanju obećanja, zahtjeva, savjeta, radnji, upozorenja i slično:
promise obećati
He
(Obećao je da će često pisati.)
offer ponuditi
I
(Ponudio/la sam pomoći koliko god mogu.)
tell reći, kazati
The librarian
(Knjižničar/ka nam je rekao/la da budemo tihi.)
agree složiti se, pristati
The teacher
(Učitelj/ica je pristao/la produžiti vremenski rok.)
ask pitati
Amy
(Amy ga je pitala da joj se pridruži u kazalištu.)
advise savjetovati
The doctor
(Doktor/ica ga je savjetovao/la da prestane pušiti.)
order narediti
The police officer
(Policajac/ka im je naredio/la da otiđu.)
Uočite:
The librarian told
The librarian
Neupravne rečenice često možemo prepoznati po that-rečenici koja slijedi nakon uvodnih glagola. Proučite i usporedite izravne i neizravne rečenice te uporabu strukture s veznikom that:
"I don't see the point."
(Ne vidim smisao.)
He said
(Rekao je da ne vidi smisao.)
"She is going to pass out."
(Ona će se onesvijestiti.)
I thought
(Pomislio/la sam da će se ona onesvijestiti.)
"No one can help me."
(Nitko mi ne može pomoći.)
I knew
(Znao/la sam da mi nitko ne može pomoći.)
U neupravnom govoru nakon uvodnih glagola se često pojavljuju i wh-rečenice, uglavnom kada prenosimo tuđa ili vlastita pitanja.
(Gdje će Jane noćiti?)
I wondered
(Upitao/la sam se gdje će Jane noćiti.)
Kada prepričavamo tuđe riječi ili misli, prenosimo ih iz vlastite perspektive. To znači da moramo promijeniti i zamjenice kako bi izjava imala smisla:
Alex:
(Volim svoje sveučilište.)
Alex said that
(Alex je rekao da voli svoje sveučilište.)
Susan: Do
(Želiš li kupiti moju knjigu?)
Susan asked if
(Susan me pitala želim li kupiti njezinu knjigu.)
(Želimo još jednu priliku.)
(Rekli su da žele još jednu priliku.)
U neupravnom govoru kada prenosimo nečiju izjavu iz prošlosti, dolazi do promjene glagolskih vremena, odnosno, pojave koju nazivamo
Razlog imenu backshift (back = unazad, shift = pomak, to jest, pomak unazad) leži u tome što se najčešće u neupravnom govoru osvrćemo na prošlost:
"I am studying for my exam"
I said that I was studying for my exam.
Glagolska vremena i modalni glagoli se u neupravnom govoru pomiču prema navednim pravilima:
Present Simple
Past Simple
Present Continuous
Past Continuous
Past Simple
Past Perfect
Present Perfect
Present Perfect
Past Perfect
Past Perfect
will
would
can
could
may
might
must
had to
Ako smatramo da je nečija izjava i dalje relevantna ili točna, imamo izbor da pomaknemo glagolsko vrijeme prema navedenim pravilima ili da ostavimo glagolsko vrijeme neizmijenjeno:
I
(Ja sam učitelj/ica.)
I said that I
(Rekao/la sam da sam učitelj/ica.)
It
(Kišit će danas.)
I read that it
(Pročitao/la sam da će danas kišiti.)
She
(Ona često posjećuje svoje roditelje.)
They told me that she
(Rekli su mi da često posjećuje svoje roditelje.)
Kada u neupravnom govoru prenosimo nečija pitanja iz prošlosti, koristimo se istimm pravilima za pomak glagolskog vremena.
Za razliku od generalnih pravila tvorbe pitanja,
I asked if
I asked if
What
I asked her what
Yes/no pitanja uvodimo pomoću veznika if ili whether, bez inverzije:
Can you swim?
I asked
Have I done something wrong?
I asked
Did you sleep well?
I asked
Ostale vrste pitanja uvodimo očekivano uz wh-izraz s kojim pitanje počinje u upravnom govoru, bez inverzije:
I aksed
I asked
I asked
Isprobaj potpuno besplatno!
Registracijom dobivaš besplatan*
pristup dijelu lekcija za svaki predmet.