
Većina učenika pretpostavlja da je najveći problem na maturi neznanje gradiva. U stvarnosti se velik broj bodova gubi zbog nečega puno jednostavnijeg – nepažljivog čitanja zadatka.
Dogodi se da učenik zna postupak, ali izračuna pogrešnu veličinu, napiše odgovor u krivim jedinicama ili previdi važan uvjet na kraju zadatka. Takve pogreške nisu rezultat neznanja nego brzine i navike da se zadatak pročita površno.
Dobra vijest je da se pravilno čitanje zadatka može naučiti i pretvoriti u rutinu koja smanjuje broj nepotrebnih pogrešaka.
Na maturi se često događa da učenik točno riješi veći dio zadatka, ali ipak izgubi bodove jer nije odgovorio na ono što je zapravo traženo.
Vrlo često se problem krije u detaljima koji se nalaze na kraju zadatka, poput:
Ako kreneš rješavati prije nego pročitaš cijeli zadatak, lako je previdjeti takve upute. Posljedica je gubitak bodova čak i kad je postupak bio ispravan.
Najčešći razlog pogreške nije neznanje, nego brzina.
Rasturi na maturi uz pripreme koje su ti uvijek dostupne tako da možeš učiti i iz kreveta: Pripreme prilagođene tebi.
Umjesto brzog čitanja, korisno je razviti jednostavnu rutinu koja se ponavlja na svakom zadatku. Ta rutina s vremenom postaje automatska i značajno smanjuje broj izgubljenih bodova.
Najčešća pogreška je započeti rješavanje prije nego što si pročitao cijeli zadatak. Važne informacije često se nalaze pri kraju i određuju kako treba zapisati rješenje.
Na primjer, zadatak može tražiti rezultat u određenim jedinicama ili s određenom preciznošću. Ako to previdiš, čak i točan izračun može biti pogrešno bodovan.
Pravilo je jednostavno: ne počinji rješavati dok ne pročitaš zadatak do kraja.
Svaki zadatak ima glagol koji jasno govori što se od tebe traži. Taj glagol određuje način odgovora i vrstu rješenja.
Primjeri ključnih glagola uključuju:
Razlika između glagola može značiti razliku između točnog i netočnog odgovora.
Nakon što razumiješ što se traži, označi sve podatke koji su navedeni u zadatku. To uključuje brojeve, jedinice i uvjete.
Ako zadatak sadrži više podataka, dobro je provjeriti koristiš li ih sve. Ako neki podatak ostane neiskorišten, postoji mogućnost da rješenje nije potpuno.
Kad završiš zadatak, korisno je napraviti kratku završnu provjeru.
Provjeri sljedeće:
Ova zadnja provjera može spasiti nekoliko bodova bez dodatnog učenja.
Ako želiš dodatno smanjiti stres tijekom ispita, pročitaj i naš vodič:
Za maturante i one koji će to ubrzo biti, pročitajte: 10 tehnika koje će vam pomoći pobijediti stres prije mature.
Postoje određene formulacije koje se redovito pojavljuju na maturi i često izazivaju pogreške.
Posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće izraze:
Ovakve formulacije često odlučuju o nekoliko bodova.
Pravilno čitanje zadataka nije nešto što se savlada u jednom danu. Potrebno je nekoliko ponavljanja kako bi postalo automatsko.
Najbolji način za uvježbavanje je rad na starim ispitima.
Tijekom pripreme možeš napraviti sljedeće:
U početku će ovaj pristup malo usporiti rješavanje, ali kasnije štedi vrijeme.
Kod rješavanja većeg broja zadataka koncentracija može pasti, posebno ako učiš dulje vrijeme bez pauze. Zato je korisno svakih 45 do 60 minuta napraviti kratku stanku.
Tijekom takvih pauza mnogi učenici vole popiti Cedevitu, a i mi je obožavamo!

Na maturi je broj bodova ograničen, a svaka pogreška ima posljedicu. Velik broj učenika izgubi bodove ne zato što ne zna gradivo, nego zato što je previdio detalj u zadatku.
Kad razviješ naviku pažljivog čitanja, smanjuješ broj takvih pogrešaka. To znači da bodovi koje si zaslužio zaista i završe u konačnom rezultatu.
Razlika između četvorke i petice često nije u znanju nego u preciznosti.
Gradivo koje znaš mora biti jasno preneseno na papir. Između znanja i bodova često stoji samo jedan korak – pažljivo čitanje zadatka.
Ako razviješ rutinu od nekoliko jednostavnih koraka i redovito je koristiš tijekom priprema, smanjuješ broj nepotrebnih pogrešaka i povećavaš sigurnost na ispitu. Upravo takve male navike često donose najveću razliku u rezultatu.